“Poslije šest dana uze Isus sobom Petra, Jakova i Ivana i povede ih nasamo na goru visoku. Tada se preobrazi pred njima. Haljine njegove postadoše sjajno bijele, kako ih ne može ni jedan bjelilac obijeliti na zemlji. Ukaza im se Ilija s Mojsijem u razgovoru s Isusom. Tada progovori Petar i reče Isusu: “Učitelju, dobro je, da smo ovdje. Načinit ćemo tri sjenice: “tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” On nije znao što govori, tako su bili uplašeni. Tada dođe oblak i zasjeni ih. Iz oblaka povika glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, njega slušajte!” Kad pogledaše oko sebe, najedanput ne vidješe nikoga osim Isusa sama. Kad su silazili s gore, naloži im, da nikome ne pripovijedaju o tom ukazanju, dok Sin čovječji ne uskrsne od mrtvih.” Marko 9,2-9

Zapis Evanđelja po Marku, između ostalog, donosi događaj iz života Gospodina i njegovih učenika: Petra, Jakova i Ivana. Vrlo sličan zapis nalazimo u Matej 17,1-13 i Luka 9, 28-36. Iako nije precizirao, osim da je gora vrlo visoka, može se pretpostaviti da je to bilo na brdu Hermon (2814m). U podnožju je tog brda bio grad Cezereja Filipova, te izvor rijeke Jordan. Nastavi čitati →

»To su spasenje istraživali i pronicali proroci koji prorokovahu o milosti vama namijenjenoj.  Pronicali su na koje ili kakvo je vrijeme smjerao Duh Kristov u njima koji je unaprijed svjedočio o Kristovim patnjama te slavama što su nakon njih imale doći. Bi im objavljeno da ne sebi nego vama poslužuju ono što vam sada u Duhu Svetom s neba poslanom navijestiše vaši blagovjesnici, a nada što se i anđeli žude nadviti.« 1. Pt 1, 10 – 12.

Biblija im značajan broj knjiga koje su proročke tematike. Čak je sedamnaest starozavjetnih knjiga, od trideset devet kanonskih, ove tematike.

Proroci su Pisma bili pobožni ljudi s posebnim osjećajem za onostrano tj. duhovno, ali i zemaljsko, tj. društveno. Bog ih je odabrao kako bi naviještali Božje poruke te progovarali o duhovnim i društvenim temama. Njihova je služba potaknuta od Boga i upućena ljudima, a poruke progovaraju i danas. Ako ih se želi razumjeli treba ih u molitvenom duhu čitati i promišljati. Valja imati u vidu kako to nije samo zapis  prošlih vremena te književni spis nego Božja objava. Bitno je razumjeti povijesni okvir te znati komu je izvorno upućena poruka. Proroci su upućivali poruke koje su upozoravale na kršenje saveza koji je Bog ustanovio s čovjekom. Od Božjih se saveznika očekivao život, u zadanim mogućnostima, koji je sukladan Božjim smjernicama.

Temeljni je proročki poticaj poziv na obraćenje i život vjere s Bogom. Njihov govor jasno i nedvosmisleno promiče duhovnu obnovu. Oni pozivaju ljude na život koji će biti ispunjen nadom i vjerom u Boga. Njihova je poruka objava Boga koji se susreće s čovjekom, onoliko koliko čovjek može spoznati Vječnog i Neprolaznog. Proroci jasno i glasno progovaraju o društvenoj nepravdi i rasprostranjenim nepravilnostima. Upućuju na potrebu da se u društvu provodi i potiče pravednost, sve članove pozivaju na odgovorno djelovanje kako bi se zajednica poboljšavala i bila odraz Božje slave. Proroci su naviještali Kristov dolazak, a Njegovo je očitovanje svijetu punina vremena. U punini vremena Bog je poslao svoga Sina kako bi donio pomirbu i navijestio mir. To je radosna vijest o spasenju Božjemu koje je Bog objavio, po i u Kristu. Isusova se proročka misija očituje u prenošenju poruke pomirbe i spasenja. On djeluje i danas, po Duhu Svetomu, daje vjeru, i poziva na izgradnju pravednoga društva.

Proročki je govor današnjice evanđeoski navještaj koji promiče vjeru u Boga po jedinom Spasitelju ‒ Gospodinu Isusu Kristu!

Molitva: Gospode Bože, milostivi i dobrostivi naš nebeski Oče; zahvaljujemo što si progovarao po svetim ljudima, i danas potičeš vjeru te poručuješ kako treba graditi pravedno društvo. Hvalimo te što si objavio načela po kojima možemo znati kojim smjerom ići u osobnom i društvenom životu. Molimo te probudi srca svih kako bi bili odgovorniji i više doprinosili za našu domovinu, te svojim životom slavili tebe koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen! (B. B.)