Kada se slikovito želi prikazati; vjerska ili politička mržnja, nesnošljivost i nasilje, jednoumno izražavanje i ponašanje spominje se Bartolomejska noć.

Ona je paradigma vjerskog genocida reformiranih kršćana tj. kalvina ili kako su ih u Francuskoj zvali hugenoti. To je događaj koji je donio progon i pomor velike skupine ljudi zbog toga što su ispovijedali vjeru u Gospodina Isusa Krista. Zbog toga možemo reći kako su to sveci i mučenici kršćanstva. Procjenjuje se da je  pobijeno između 50 000 i 100 000 osoba, a puno je veći broj prošao torture inkvizicije: maltretiranja i zlostavljanja.

Bartolomejska se noć zbila na blagdan Sv. Bartolomeja 24. kolovoza 1572.g. započeta je masakrom istaknutih vođa, ali u narednim tjednima i nevinih ljudi, žena i djece. Progon je inicirala i poticala Rimska inkvizicija, a sprovela Katarina Medici i Karlo IX. Iz područja Pariza proširio se po cijeloj Francuskoj i trajao više tjedana.

Nakon tih događaja, preživjeli reformirani kršćani tj. hugenoti velikim su dijelom odselili iz Francuske u današnju Kanadu, pokrajinu Quebec, Švicarsku, Njemački i drugdje. Kako su se francuski kalvini bavili naprednim tehnologijama tog vremena, veliki egzodus građana unazadio je francusko društvo.

Zašto je potrebno podsjećati na ovakve događaje? Općenito je poznato da onaj tko ne uči na pogreškama prošlosti iste ponavlja. Ovi su događaji upozorenje kako nikad i nitko u ime Božje ne smije koristiti nasilje, maltretiranje, terorizam i oružje kao sredstvo uvjeravanja drugoga u istinitost svojih stavova.

Ovaj događaj progovara i onima koji žele biti moralni autoriteti neka prouče prošlost, iz nje nauče lekcije kako se ne treba ponašati i djelovati. Zbog toga je potrebno o grijesima prošlosti govoriti, za dobro budućnosti! (B.B.)

© reformacija.net