
Može se čuti ili pročitati kako je vjera nešto zastarjelo, ako je i prisutna među ljudima današnjice, onda je to uglavnom među starijim ljudima. Istina je drugačija. Oduvijek je bilo vjernika i nevjernika, u svim dobnim skupinama, a tako je i danas. Neke ljude, posebno vulgarne ateiste, vjera asocira na Srednji vijek, pa zato nije podobna za današnje doba i da ju treba uništiti. Naprotiv, vjere ima i danas, isto kao što je u Srednjem vijeku nedostajalo vjere.
Neki negiraju vjeru zato što se Boga ne može fizički i materijalno doživjeti. Dakako, Boga se može samo darom vjere doživjeti, u suprotnom slučaju ne bismo trebali vjerovati. Neki smatraju da je vjera u sukobu sa znanošću. Baš suprotno, vjera i znanost nisu u sukobu jer vjera nije znanost, već duhovna dimenzija života.
Za neke je vjera praznovjerje, te smatraju kako je bilo uobičajeno tijekom prošlosti. Zapravo, praznovjerja su oduvijek postojala, a tako i danas mnogi vjeruju u horoskope, sreću, materijalno, novac i druge oblike praznovjerja sa kojima nastoje ispuniti prazninu u duši. Nastavi čitati
Temeljno je pitanje u životu kršćana vjera. Što vjerujemo i u što vjerujemo? Kome vjerujemo i u koga vjerujemo. U koga sumnjamo ili prema komu smo sumnjičavi. To su pitanja koja reguliraju pravilnost naših djela. Ako vjerujemo u to da je vrijedno izaći na polje, da se isplati sijati, da se isplati raditi, onda postoji dobra šansa da će biti žetve.
Pobožnost je stanje duha i način kako osoba, koja je vjernik, ostvaruje svoju vjeru u životu. Različite kršćanske tradicije razvijale su, ali to čine i danas, pristupe kako onostrano približiti čovjeku.