Godišnji arhivi: 2010.
Kalvinizam u Hrvatskoj

Koliko je tragova protestantizam ostavio u kulturi prostora današnje Hrvatske? Gledajući unazad, sa sigurnošću možemo zaključiti kako se demografska slika ovih prostora znatno promijenila kao posljedica turbulencija koje su bile prisutne i u drugim dijelovima Europe. Ipak, svaka kultura u ozračju demokracije, koje je konačno došlo i na ove prostore, teži održanju sjećanja na svoju tradiciju i daljnjem razvoju. Poštivanje manjina je u duhu tog novog ozračja, koje je postojalo u periodu Austro-Ugarske. Tada je Reformirana crkva, zajedno sa sestrinskom Evangeličkom (luteranskom) crkvom bila druga najveća konfesija i obuhvaćala je, kao i danas, pripadnike mnogih narodnosti.
Zadaća je obrazovnog sustava više sadržaja posvetiti upravo pitanjima manjinskih kultura, a tako i jednoj od povijesno priznatih vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Kada bi povijesni udžbenici bili drugačiji, onda bi i informiranost bila veća, a to je zadaća građanskog društva. To je vezano uz kontekst da se Reformiranu crkvu te evangelike (luterane) namjerno ili zbog manjka znanja miješa sa nekim drugim zajednicama, odnosno onima koje to zapravo i nisu u klasičnom poimanju iz perspektive kontinentalno-europske kulture, gdje je i nastala reformacija. Na taj način Crkva koja ima povijesni kontinuitet se miješa sa onima koji nemaju taj vjerski kontinuitet i jedinstvenu organizacijsku strukturu.
Reformirana crkva je dala veliki doprinos očuvanju temelja kršćanske vjere, a to je Evanđelje. Zalažući se za vjeru, dobrotu i pravednost u društvu reformirani kršćani (kalvini) su bili nosioci pozitivnih društvenih promjena i napretka, kao i naši vjernci u mnogim europskim zemljama. Kada mnogi sanjaju o tome kako bi bilo lijepo da Hrvatska bude kao Švicarska, nužno je znati kako je Švicarska izgrađena na čvrstom sustavu vrijednosti za koji se zalagala upravo Reformirana crkva kroz svoj religijski i kulturni utjecaj.
Razvijeno društvo je moguće samo tamo gdje postoje zdravi vrijednosni temelji koji ukazuju na pravednost, red, mir i slobodu unutar sustava.
Uskrs je izmišljotina?

Centralni kršćanski blagdan svjedoči uskrsnuće Isusa Krista nakon što je raspet na križ. Mrtvo tijelo položen je u grob u petak, a kada su žene otišle na grob, u nedjelju ujutro, doživjele su nevjerojatan i neočekivan susret. Nastavi čitati
Video: Tko je Isus Krist?
Raj ili pakao, kamo idemo?

Lars Petersen je umoran stigao kući sa posla. Susjed, tvrdokorni mornar, pokucao je na vrata i ušao u stan. Nije prošlo mnogo vremena, i između njih, počela je žustra rasprava. Znaš Lars, reče susjed, sve, što na to mogu odgovoriti je, da si ti kršćanin, a ja sam nevjernik. Ne vjerujem ni u Boga, ni u raj, ni u pakao. Za mene sve to ne postoji!
Onda bih imao za tebe jednu molbu, odgovorio je Lars. Što bi to bilo? Upitao je znatiželjno susjed. Obećaj mi, da ćeš tri večeri za redom, prije počinka reći ovo: «Vječnost! Vječnost! S Njim se susresti trebam! U raj ne vjerujem, pakao poričem. BOGA ne prihvaćam. Kuda idem?» U redu! Smješkajući se, odgovorio susjed. Neće mi biti teško, recitirati jednu takvu običnu pjesmicu. Ne dugo zatim pozdravio se s Larsom i požurio kući. Ali prije nego što je te večeri krenuo na počinak, svjetlo je već ugasio, ponovio je kako je obećao, ove riječi: „Vječnost! Vječnost! S Njim se susresti trebam! U raj ne vjerujem, pakao poričem, BOGA ne prihvaćam. Kuda idem?“ Nastavi čitati
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.