Rumunjskoj je 2007. bila značajna zbog ulaska u Europsku uniju. Iste godine, dobila je europski grad kulture. Kulturne različitosti i povijesna baština su uvijek postojali u toj zemlji.

Veliki dio današnje Rumunjske je do 1918. bio u sastavu Austro-Ugarske monarhije, ali današnja Rumunjska, članica EU, ponosno slijedi tu tradiciju. Pokrajina Transilvanija je bila područje susretanja kultura Rumunja, Mađara, Nijemaca, Židova i ostalih naroda. Bilo je to područje najveće vjerske tolerancije na prostorima Srednje Europe što treba zahvaliti protestantizmu. Sve europske konfesije su imale suživot u Transilvaniji i onda kada to nije bilo moguće u mnogim dijelovima Europe.

Sibiu (Hermannstandt) se nalazi u središnjoj Rumunjskoj, odnosno Transilvaniji. Do 1919. se nazivao Hermannstadt, a od tada je dobio i ime Sibiu. Nijemci su tu pokrajinu zvali Siebenbürgen (Sedmogradska), a Mađari Erdely (Erdelj), utvrdivši sedam gradova i brojne crkve. Saksonski Nijemci su ga osnovali 1190. godine naselivši grad s ciljem razvoja trgovine, obrta i rudarstva. Rumunji su se kasnije naseljavali. Od 1692. do 1790. je bio glavni grad Transilvanije, također i značajno sjedište Rumunjske pravoslavne crkve. Grad ima nešto više od 150.000 stanovnika, uključujući 25.000 privremenih, uglavnom studenata. Aktualni gradonačelnik je Klaus Johannis iz Demokratskog foruma Nijemaca, prvi gradonačelnik njemačkog porijekla nakon Drugog svjetskoj rata. Godine 2007. je proglašen Europskim gradom kulture kao nagrada bogatoj kulturnoj baštini koja se održala, unatoč strahotama komunizma. Nastavi čitati →

Može se čuti ili pročitati kako je vjera nešto zastarjelo, ako je i prisutna među ljudima današnjice, onda je to uglavnom među starijim ljudima. Istina je drugačija. Oduvijek je bilo vjernika i nevjernika, u svim dobnim skupinama, a tako je i danas. Neke ljude, posebno vulgarne ateiste, vjera asocira na Srednji vijek, pa zato nije podobna za današnje doba i da ju treba uništiti. Naprotiv, vjere ima i danas, isto kao što je u Srednjem vijeku nedostajalo vjere.

Neki negiraju vjeru zato što se Boga ne može fizički i materijalno doživjeti. Dakako, Boga se može samo darom vjere doživjeti, u suprotnom slučaju ne bismo trebali vjerovati. Neki smatraju da je vjera u sukobu sa znanošću. Baš suprotno, vjera i znanost nisu u sukobu jer vjera nije znanost, već duhovna dimenzija života.

Za neke je vjera praznovjerje,  te smatraju kako je bilo uobičajeno tijekom prošlosti. Zapravo, praznovjerja su oduvijek postojala, a tako i danas mnogi vjeruju u horoskope, sreću, materijalno, novac i druge oblike praznovjerja sa kojima nastoje ispuniti prazninu u duši. Nastavi čitati →