društveni obzori i ogledi

Europski grad kulture

Rumunjskoj je 2007. bila značajna zbog ulaska u Europsku uniju. Iste godine, dobila je europski grad kulture. Kulturne različitosti i povijesna baština su uvijek postojali u toj zemlji.

Veliki dio današnje Rumunjske je do 1918. bio u sastavu Austro-Ugarske monarhije, ali današnja Rumunjska, članica EU, ponosno slijedi tu tradiciju. Pokrajina Transilvanija je bila područje susretanja kultura Rumunja, Mađara, Nijemaca, Židova i ostalih naroda. Bilo je to područje najveće vjerske tolerancije na prostorima Srednje Europe što treba zahvaliti protestantizmu. Sve europske konfesije su imale suživot u Transilvaniji i onda kada to nije bilo moguće u mnogim dijelovima Europe.

Sibiu (Hermannstandt) se nalazi u središnjoj Rumunjskoj, odnosno Transilvaniji. Do 1919. se nazivao Hermannstadt, a od tada je dobio i ime Sibiu. Nijemci su tu pokrajinu zvali Siebenbürgen (Sedmogradska), a Mađari Erdely (Erdelj), utvrdivši sedam gradova i brojne crkve. Saksonski Nijemci su ga osnovali 1190. godine naselivši grad s ciljem razvoja trgovine, obrta i rudarstva. Rumunji su se kasnije naseljavali. Od 1692. do 1790. je bio glavni grad Transilvanije, također i značajno sjedište Rumunjske pravoslavne crkve. Grad ima nešto više od 150.000 stanovnika, uključujući 25.000 privremenih, uglavnom studenata. Aktualni gradonačelnik je Klaus Johannis iz Demokratskog foruma Nijemaca, prvi gradonačelnik njemačkog porijekla nakon Drugog svjetskoj rata. Godine 2007. je proglašen Europskim gradom kulture kao nagrada bogatoj kulturnoj baštini koja se održala, unatoč strahotama komunizma.

Prvak u napretku

Godine 1292. je otvorena prva bolnica u Kraljevini Mađarskoj, 1380. prva škola, 1494. prva ljekarna, 1544. je tiskana prva knjiga na rumunjskom jeziku, 1817. je otvoren drugi muzej u Europi, 1818. prvo glazbeno društvo, 1853. Rumunjski telegraf, 1868. Transilvanija magazin, 1896. je prvi puta upotrijebljena električna energija u Austro-Ugarskoj, 1904. drugi u Europi s električnim tramvajem, 1909. prvo kino, 1910. prvi javni zahod. Sve navedeno se dogodilo u gradu Sibiu. 1989. je bio drugi rumunjski grad u kojem je narod digao ustanak protiv komunističke diktature, nakon Temišvara.

Grad je poznat po sveučilištu, muzejima i crkvama. U gradu se nalazi osam kulturnih centara. Panoramom grada dominira gotička Evangelička (luteranska) crkva, s najvišim tornjem u  Transilvaniji. Sibiu je bio važno središte protestantske reformacije u 16. stoljeću koja je očuvala vjersku toleranciju, kao i u ostatku Transilvanije. Reformirana crkva, kojoj uglavnom pripadaju Mađari, izgrađena je krajem 18. stoljeća. U gradu je djelovao i Universitas Saxorum, parlament saksonskih Nijemaca, što je dokaz postojanja demokratske tradicije u tom gradu.

Danas oko 95 posto stanovnika su Rumunji, a ostali su Mađari i Nijemci. Tijekom prošlosti većina stanovnika su bili Nijemci. Prema konfesionalnoj pripadnosti, većinu čine rumunjski pravoslavci, a prisutno je mnogo protestanata reformirane i evangeličke vjeroispovijesti, unijati, rimokatolici, židovi i ostali. Prema Austro-Ugarskom popisu iz 1910. godine, polovica stanovnika su bili protestanti (kalvini i luterani), petina rimokatolici i skoro isto toliko pravoslavni, a bilo je i mnogo unijata i Židova.

Više saznajte na službenim stranicma: http://www.turism.sibiu.ro

© reformacija.net

Oglasi

Rasprava

4 thoughts on “Europski grad kulture

  1. Zanimljivo za uociti kako multietnicnost postoji prije sto godina u praksi, a danas sam u teoriji.

    Posted by Anonimno | 6. svibnja 2010., 08:34
  2. Dobro je što dajete ovakve članke da možemo nešto naučiti, što nam baš i nije pristupačno a da je ovako kratko i sažeto.A isto tako, da se vidi da je reformacija imala velik značaj na kulturu, što se jako često u današnje vrijeme zaboravlja

    Posted by Anonimno | 6. svibnja 2010., 14:59
  3. Nisam bio u Sibiu, ali vrijedi posjetiti grad. Kad se samo vidi po čemu je sve Sibiu poznat i inovativan. Definitivno zaslužuje biti grad kulture u Europi, pogotovo zbog bogate vjerske baštine.

    Posted by Dane | 6. svibnja 2010., 15:05
  4. Točno je da danas nema više mulitetničnosti i religijske različitosi u omjeru u kojemu je bilo. Protestanti su se uglavnom raselili i to zbog različitih društenih pritisaka. Ali ih ima još u velikom broju Reformiranoj Crkvi u Rumunjskoj, o čemu možete više pročitati na Reformator.hr, te imaju izvrsno organiziranu službu i rad.

    Posted by INFO | 10. svibnja 2010., 00:23

arhiva