Editor

Reformacijski zid

Boraveći prvi puta u Škotskoj 2009. ostao sam impresioniran zajednicom vjernika koja okuplja otprilike trećinu pučanstva ove zemlje – Crkvom Škotske (Church of Scotland). Doduše, Crkva ima samo 400 000 punopravnih članova, ali još više od 1 300 000 Škota smatra se na određeni način povezanima s Crkvom. Ukupno ima 800 svećenika u cijeloj zemlji i stranim misijama (primjerice u Budimpešti).

Ovu crkvu ustrojio je veliki reformator John Knox (1505. – 1572.), suvremenik Jeana Calvina. Knox je boravio u kontinentalnoj Europi (Frankfurt, Ženeva) prije no što se vratio u domovinu i ondje, pod utjecajem Calvinova nauka, predvodio široki reformacijski pokret sredinom 16. stoljeća. Godine 1559. Knox je poveo tzv. lordove kongregacije u glavni grad Edinburgh gdje je bio izabran za svećenika. Imao je ključnu ulogu u reformi bogoštovlja i crkvenog ustroja koji su prihvaćeni u cijeloj Škotskoj. Bio je pastorom u crkvi st. Giles u Edinburghu sve do svoje smrti. Do kraja 16. stoljeća, protestantska crkva razvila se u prezbiterijansku s osobitim naglaskom na propovijedanje i proučavanje Pisma. Nastavi čitati →

Sv. Ćiril i Metod

“Stvoritelj svega stvorio je osim anđela i životinje i čovjeka. Čovjeka je govorom i razumom izdigao iznad životinja, a srdžbom i pohotom odvojio od anđela. Čemu se čovjek više približi, postaje mu sličniji – anđelima ili životinjama!” Sv. Ćiril.

Ćiril (rođ. Konstantin) i Metod (rođ. Mihael) se još nazivaju Slavenski blagovjesnici, Sveta slavenska braća, i Slavenski apostoli. Bili su Grci rodom iz Soluna. Otac Lavov je bio imućni časnik, sa suprugom Marijom imao je sedmoro djece. Najstariji je bio Metod (rođen oko 820.), a najmlađi Ćiril (rođen 826. ili 827.po.Kr.). Od djetinjstva su bili u doticaju sa Slavenim, koji su u velikom broju živjeli u njihovoj okolici, te su naučili njihov jezik i običaje.

Obojica su imali vrhunsku naobrazbu. Ćiril je studirao, filozofiju i teologiju, u Solunu i Carigradu, te bio zaređen za pravoslavnog svećenika. Zbog nadarenosti je dobio mjesto voditelja knjižnice Pravoslavne Crkve Hagai Sofia, i predavao filozofiju na carskoj školi. Iskazao se u diplomatskim pohodima i apologetskim nastupima s arapskim krivovjernicima koji su: agresivno nasrtali, pljačkali, iznuđivali reket, te ugrožavali vjeru u Boga. Metod je bio pravnik i upravitelj slavenske pokrajine u Istočnoj Makedoniji. Odlučio je krenuti monaškim putem, te se zamonašio u pravoslavnom manastiru na Olimpu (856.po.Kr.).

Braća su imali dva misijska poduhvata (860-863.), prije nego su krenuli na putovanje u Moravsku. Putovanja su imala i diplomatske elemente, poslani su od bizantskog Cara Kozarima. Tražili su kršćanske propovjednike za svoj narod. Tijekom tih boravaka jedan broj velikaša je prihvatio kršćanstvo te ga prenosio podanicima.

Da nije bilo misije među Slavenima (od 863.po.Kr.) njihovo djelovanje bi bilo ograničeno; zbog te službe postaju velikani. Misija započinje pozivom kneza Rastislava (+870.) koji je od bizanskog cara Mihajla tražio propovjednike budući je narod napuštao poganstvo i prihvaćao kršćanstvo. Kršćanstvo se u Češku i Moravsku počinje širiti preko rimokatoličkih propovjednika iz Bavarske, pokršteni plemići počinju promicati novu vjeru poganskim podanicima. Rastislav je prvo tražio pomoć od pape, ali zbog političkih odnosa nije uspio ostvariti naum samostalne biskupije. Bizantski car misiju povjerava Ćirilu, on uzima brata Metoda (koji je postao iguman-poglavnik manastira). Budući nije postojalo slavensko pismo Ćiril slaže glagoljicu koja je odgovarala glasovima staroslavenskoga jezika. Nastavi čitati →