Kuda ide reformacija?

Početkom se godine prave analize rada u protekloj godini te daju smjernice za budućnost, ukratko dajemo prikaz djelovanja i planova Portala reformacija.

Začetci portala kreću u 2005. g. te je promijenio nekoliko web platformi. U planu su daljnja poboljšavanja sadržaja i izgleda sa temeljnim ciljem da bude funkcionalan, privlačan, sadržajan, jednostavan te informativan.

Trenutno sa Portalom surađuje devet suradnika, koji daju dragovoljan doprinos u dvanaest tematskih cjelina koje se obrađuju, u skoroj se budućnosti mogu očekivati i dodatni sadržaji koje želimo prilagoditi potrebama naših čitatelja.

U 2011. g. Portal je imao 10.742 čitatelja, a prosječno ga je dnevno posjetilo njih 29., ukupan broj posjetitelja od pokretanja (11. veljače 2010.) na wordpress platformi je 23,794 posjetitelja. Objavljeno je 128 tekstova, te je bilo 505 komentara, treba reći kako je do sada blokirano 927 komentara neprimjernog sadržaja, a to će se i dalje činit. Na portalu se objavljuju samo oni komentari koji ne vrijeđaju druge, obezvređuju naše stavove ili napadaju osobe, također, poveznice i nickovi se uglavnom brišu.

Reformacija donosi više tematskih sadržaja: Biblija, biblijska duhovnost, biografije, bogoslovija, društvo, duhovna poezija, mp3, reformacija, stavovi i osvrti, video, i vijesti. Portal je nazvan po velikom pozitivnom duhovnom i društvenom pokretu koji se pojavio, pod Božjim nadahnućem i vodstvom, u Europi tijekom 16.st. Portal afirmira pozitivne vrijednosti i stavove koje je reformacija donijela te se osvrće i na činjenice koje su povezane sa njezinim učincima na društvo današnjice, te dotiče različita društvena pitanja.

Zahvaljujemo svima koji su svojim radom i doprinosom pomogli da ovaj projekt djeluje, a našim posjetiteljima i čitateljima želimo Božji blagoslov, uspjeh u životu te nas dalje pratite i čitajte.

Reformacija.net

Poziv na put

«Reklo ti se, čovječe, što je dobro, što Gospodin ište od tebe: Samo da činiš što je pravo, da ljubiš, da u poniznosti hodiš sa svojim Bogom.» Mihej 6,8

Svaki od nas živi svoj vlastiti život. Svaki od nas Boga susretne u drugim okolnostima u drugim situacijama. Netko na vrhuncu svoje snage, drugi u vrijeme teške krize. Netko misli da za Boga nema mjesta u njegovom životu, ali i on živi od onoga što dobiva. Netko doživi susret sa Bogom u noćnoj tišini i samoći, drugi u društvu vjernika. Netko nakon dugog traženja, a netko neočekivano i neplanski. Naš put k Bogu i vjeri je uvijek jedinstven i originalan.

Može li čovjek, kako bi povjerovao Bogu, i sam nešto učiniti? Ili nam preostaje čekati dok vjera ne dođe sama? Vjera u Boga je uvijek dar, ali i čovjek može učiniti ususret Bogu nekoliko koraka.

Prije svega čovjek ne bi smio zamišljati, da je kršćanska vjera naprosto stav čvrstog uvjerenja, a što bi se moglo nazvat sigurnost. Mnogi ljudi, koji su došli posjetiti Bogoštovlje u crkvu, imaju dojam da je ljudima oko njih sve jasno i da u ništa ne sumnjaju, a sve što čuju nepokolebljivo vjeruju. No nije to tako. I nakon mnogo godina kršćanin je neprestano na početku i stalno si postavlja  mnoga neprimjerena pitanja. Da ne postavlja takva pitanja, bio bi to fanatizam, a ne vjera.

Vjera je upravo zato vjera što dozvoljava propitivanje pa čak nesigurnost. Kršćanska vjera nije čvrst stav misli, kad čovjek ni u što ne sumnja i hrabro ide za svojim ciljem. Moramo, na svoj način, svaki dan ponovno povjerovati. Može nam za to biti oslonac prijašnje iskustvo, ali je vjera u Boga u svakoj situaciji nešto drugo, nešto novo, neprirodno, nešto što još nije doživljeno. Samo je Bog sigurnost. Ali  u nama je velika nesigurnost i slabost, koju ne smijemo skrivati.

Događa se da netko o vjeri u Boga ozbiljno razmišlja, ali čeka nekakav impuls. Možda želi doživjeti nekakvo čudo. Drugi opet čeka da ga netko uvjeri. Mnogi ljudi si unaprijed odrede uvjet  kojem bi mogli povjerovati. Ali ovakav put uglavnom ne vodi do vjere. Ako čovjek, o vjeri, ima svoju fiksnu predodžbu da mu se to ostvari, može čekati cijeli život. U biblijsku vjeru moguće je ući tiho i pokorno, takoreći korak po korak. Nastavi čitati →

Biblijski Božić

Evanđelista Luka je bio rodom iz Antiohije u Siriji. U to vrijeme vrlo značajno kršćansko središte iz kojega je apostol Pavao započinjao svoja misijska putovanja. Po zanimanju je bio liječnik, obraćenik na kršćanstvo grčke pozadine. Bio je suputnik apostola Pavla na misijskim putovanjima, o čemu svjedoče Djela apostolska.

Evanđelje je, nakon sustavnog istraživanja, posvetio prijatelju Teofilu obraćeniku na kršćanstvo i vjerojatno pokrovitelju njegova istraživanja. Luka na umu ima kršćane grčke pozadine te se u svomu stilu i izražavanju više obraća njima za razliku od Mateja. Zbog toga svoje evanđelja obrađuje, a materijal slaže na njima razumljiviji način. Evanđelja je napisao oko 70.po.Kr, a prema predaji je umro mučeničkom smrću u kasnim godinama života.

U svomu opisu Kristova rođenja, skreće pozornost na događaje koji su prethodili rođenju. U prvom poglavlju ističe navještaja dva rođenja; Ivana i Isusa. Oba navještaja imaju elemente nadnaravnog jer je navjestitelj bio anđeo Gabrijel. Zapis oslikava ljude koji su; začuđeni, u nevjerici i sumnjičavi nakon objava koje su primili. Luka, također, uočava rodbinsku povezanost između majke Ivana Krstitelja i Gospodina Isusa kao i činjenicu da je Elizabeta, nakon posjete, prepoznala da je dijete koje nosi Marija posebno. Na to se nadovezuje Marijin hvalospjev kojim ona izražava štovanje, veličanje, zahvalnost i podređenost Bogu: Lk 1,39-55. Nastavi čitati →

Izborna skupština HBD-a

Izborna skupština Hrvatskoga biblijskoga društva (HBD) održana je 7. prosinca 2011., a društvo djeluje na adresi Ratkajev prolaz 2 u Zagrebu. Izabrani su novi predstavnici u vodeća tijela društva, a za predsjednika je izabran Dražen Brodarić dugogodišnji aktivan član koji je zamijenio dosadašnjeg predsjednika Zvonimira Kurečića.

Posebnost je ovog društva njegova ekumenska te međukonfesionalna narav pa je po tomu jedinstveno u Hrvatskoj. U njegovim su tijelima predstavnici sljedećih Crkava: Rimokatoličke, Grkokatoličke, Pravoslavnih (Srpske i Makedonske), Reformirane, Evangeličke, Adventističke, Baptističke i Pentekostalne. Upravni odbor ima jedanaest članova, predstavnika navedenih Crkava i to po sljedećemu ključu, tri iz najveće te po jedan iz ostalih Crkava.

HBD je od 2008. do 2011. distribuirao 72,435 knjiga biblijske tematike, od toga 38,875 Biblija, te 20,256 knjiga biblijske tematike za djecu. Ovo društvo ima najveći utjecaj i ugled u promoviranju biblijske misli u Hrvatskoj te svojim djelovanjem promovira Sveto pismo. HBD radi na unapređivanju biblijskih prijevoda, te je pokrenuo projekt novog prijevoda cijele Biblije koji bi trebao biti gotov u narednim godinama. Društvo ima pravo tiskanja i distribucije prijevoda dr. Ivana Šarića. Izdanja su Svetoga pisma koja izdaje HBD vrlo atraktivna, te se svakim novim prijevodom nastoji poboljšati tekst i vizualni identitet. Društvo trenutno ima jednog punovremenog uposlenika (izvršni direktor Damir Lipovšek) te više suradnika na različitim projektima povezanih sa prijevodom i pripremom za tiskanje literature.

HBD je član svjetske najuglednije organizacije za promoviranje Biblije; Ujedinjena biblijska društva – UBD (The United Bible Societies). UBD ujedinjuje 146 nacionalnih društava (HBD je jedno od njih) u više od 200 država, koja djeluju u suradnji i kao servisi Crkava te nevladinih udruga. UBD na moderne i kreativne načine promovira Sveto pismo te se uključuje u različite humanitarne projekte kao što je prevencija HIV-a, i pomoć onima koji su teško stradali tijekom prirodnih katastrofa. (BB)

© reformacija.net