Arhiva Kategorije: reformacija

Kalvinizam u Hrvatskoj

Koliko je tragova protestantizam ostavio u kulturi prostora današnje Hrvatske? Gledajući unazad, sa sigurnošću možemo zaključiti kako se demografska slika ovih prostora znatno promijenila kao posljedica turbulencija koje su bile prisutne i u drugim dijelovima Europe. Ipak, svaka kultura u ozračju demokracije, koje je konačno došlo i na ove prostore, teži održanju sjećanja na svoju tradiciju i daljnjem razvoju. Poštivanje manjina je u duhu tog novog ozračja, koje je postojalo u periodu Austro-Ugarske. Tada je Reformirana crkva, zajedno sa sestrinskom Evangeličkom (luteranskom) crkvom bila druga najveća konfesija i obuhvaćala je, kao i danas, pripadnike mnogih narodnosti.

Zadaća je obrazovnog sustava više sadržaja posvetiti upravo pitanjima manjinskih kultura, a tako i jednoj od povijesno priznatih vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Kada bi povijesni udžbenici bili drugačiji, onda bi i informiranost bila veća, a to je zadaća građanskog društva. To je vezano uz kontekst da se Reformiranu crkvu te evangelike (luterane) namjerno ili zbog manjka znanja miješa sa nekim drugim zajednicama, odnosno onima koje to zapravo i nisu u klasičnom poimanju iz perspektive kontinentalno-europske kulture, gdje je i nastala reformacija. Na taj način Crkva koja ima povijesni kontinuitet se miješa sa onima koji nemaju taj vjerski kontinuitet i jedinstvenu organizacijsku strukturu.

Reformirana crkva je dala veliki doprinos očuvanju temelja kršćanske vjere, a to je Evanđelje. Zalažući se za vjeru, dobrotu i pravednost u društvu reformirani kršćani (kalvini) su bili nosioci pozitivnih društvenih promjena i napretka, kao i naši vjernci u mnogim europskim zemljama. Kada mnogi sanjaju o tome kako bi bilo lijepo da Hrvatska bude kao Švicarska, nužno je znati kako je Švicarska izgrađena na čvrstom sustavu vrijednosti za koji se zalagala upravo Reformirana crkva kroz svoj religijski i kulturni utjecaj.

Razvijeno društvo je moguće samo tamo gdje postoje zdravi vrijednosni temelji koji ukazuju na pravednost, red, mir i slobodu unutar sustava.

© reformacija.net

Protestantska pobožnost

Pobožnost je stanje duha i način kako osoba, koja je vjernik, ostvaruje svoju vjeru u životu. Različite kršćanske tradicije razvijale su, ali to čine i danas, pristupe kako onostrano približiti čovjeku.

Namjera je ovim člankom, iz ugla tradicionalnog europskog protestantizam, naznačiti temelje pobožnosti. Iako tradicionalne protestantske crkve: reformirana-prezbiterijanska (kalvini), evangelici (luterani), i anglikanci (episkoplani) čine veliki korpus vjernika na našemu kontinentu sa više desetaka milijuna pobožnih vjernika o ovim se zajednicama malo zna. Crkve nisu ujedinjenjene pod upravnim centrom, ideja koju protestanti sa sumnjičavošću promatraju, ipak navedene zajednice dijele zajedničku vrlo sličnu teološku tradiciju te identitet koji proizlazi iz reformacije 16.st. Strukture su im slične, a kod prve dvije navedene identične stog ih se s pravnom svrstava u protestantsku tradiciju europske reformacije.

Temeljni koncept protestantske pobožnosti

Nastavi čitati

Kalvinizam

Pojam kalvinizam označava kršćanski nauk Jeana Calvina (Kalvina) koji je postavio temelje sustava doktrine i prakse temeljenog na Svetomu pismu i kršćanskoj tradiciji.

Kalvinizam se u europskom okružju naziva reformirana teologija, dok je za njega svojstven prezbiterijanizam kao sustav crkvene uprave. Temelji su kalvinskog nauka sažeti u riječima atanazijevog vjerovanja: “Mi se klanjam jednom Bogu u Trojstvu; Trojstvu u Jedinstvu; nepomiješane Osobe, niti podijeljene Biti. Jer postoji jedna Osoba Oca, druga Sina, treća Duha Svetoga.”

Kalvinizam korespondira sa: socijalnim, etičkim, političkim, ekonomskim i najvažnije – vjerskim aspektima života – te nudi odgovore i daje smjernice u tim područjima. To je sveobuhvatni sustav kršćanske misli koji povezuje duhovnost sa društvom.

Kalvinska teologija temelji svoj nauk na Svetomu pismu te nasljeduje pozitivnu praksu Crkve od prvih dana do danas. Kršćanski nauk, nasljeđe i praksa Crkve koja svoje temelje nalazi u biblijskoj objavi dio su kalvinizma.

Teološki nauk o predestinaciji se uglavnom povezuje sa Jeanom Calvinom (Kalvinom), i često tvrdi kako je “stvorio” taj sustav. Ipak, to nije točno jer je nauk jasno izražen u Bibliji, te nauku biblijskih (Sv. Pavao) i rano kršćanskih autoriteta (Sv. Augustin), ali i svih velikih reformatora. Sažeto: Bog na temelju svog sveznanja (omnisciencije) i svemoći (omnipotencije) zna i predviđa sve. Bog voli ljude te iskazuje milost i milosrđe, a pojedine prema predznanju predodređuje (predestinira) za spasenje, a druge za vječnu propast, na temelju svoje neuvjetovane milosti i činjenice da je Bog stvoritelj svega i konačni sudac svima. Stoga je spasenje dar Božji i ne može se kupiti ili zadobiti u ljudskoj snazi. Nastavi čitati