Pojam kalvinizam označava kršćanski nauk Jeana Calvina (Kalvina) koji je postavio temelje sustava doktrine i prakse temeljenog na Svetomu pismu i kršćanskoj tradiciji.

Kalvinizam se u europskom okružju naziva reformirana teologija, dok je za njega svojstven prezbiterijanizam kao sustav crkvene uprave. Temelji su kalvinskog nauka sažeti u riječima atanazijevog vjerovanja: “Mi se klanjam jednom Bogu u Trojstvu; Trojstvu u Jedinstvu; nepomiješane Osobe, niti podijeljene Biti. Jer postoji jedna Osoba Oca, druga Sina, treća Duha Svetoga.”

Kalvinizam korespondira sa: socijalnim, etičkim, političkim, ekonomskim i najvažnije – vjerskim aspektima života – te nudi odgovore i daje smjernice u tim područjima. To je sveobuhvatni sustav kršćanske misli koji povezuje duhovnost sa društvom.

Kalvinska teologija temelji svoj nauk na Svetomu pismu te nasljeduje pozitivnu praksu Crkve od prvih dana do danas. Kršćanski nauk, nasljeđe i praksa Crkve koja svoje temelje nalazi u biblijskoj objavi dio su kalvinizma.

Teološki nauk o predestinaciji se uglavnom povezuje sa Jeanom Calvinom (Kalvinom), i često tvrdi kako je “stvorio” taj sustav. Ipak, to nije točno jer je nauk jasno izražen u Bibliji, te nauku biblijskih (Sv. Pavao) i rano kršćanskih autoriteta (Sv. Augustin), ali i svih velikih reformatora. Sažeto: Bog na temelju svog sveznanja (omnisciencije) i svemoći (omnipotencije) zna i predviđa sve. Bog voli ljude te iskazuje milost i milosrđe, a pojedine prema predznanju predodređuje (predestinira) za spasenje, a druge za vječnu propast, na temelju svoje neuvjetovane milosti i činjenice da je Bog stvoritelj svega i konačni sudac svima. Stoga je spasenje dar Božji i ne može se kupiti ili zadobiti u ljudskoj snazi.

Sažeto o osnovama kalvinizam:

• Bog je iznad svega i Stvoritelj svega, samo se Njemu trebaju svi pokloniti. On je dobrostiv, milostiv, spor na srdžbu i bogat milosrđem. Bog je jedan u biti i tri osobe, pa zato govorimo o Jednom Bogu ali i misteriju Svetoga Trojstva (Otac, Sin i Duh Sveti). Vjeroispovijedanje ističe: «Vjerujemo i naučavamo da je Bog jedan u svojoj biti ili suštini, samopostojeći, svedostatan, nevidljiv, nematerijalan, beskrajan, vječan. Stvoritelj svega vidljivoga i nevidljivoga, najuzvišenije dobro, oživljava i održava sve, svemoguć i nadnaravno mudar, milostiv i milosrdan, pravedan i istinit.»
• Biblija je Božja objava čovjeku (Sveto pismo istinita Riječ Božja), temelj duhovnosti i društvene pravednosti. Vjeroispovijedanje ističe: «Vjerujemo i priznajemo da su kanonske knjige svetih proroka i apostola, kako u Starom, tako i u Novom zavjetu, istinita Riječ Božja, koja sama po sebi ima vrhovni autoritet, koja ne potječe od ljudi, jer je sam Bog govorio patrijarsima, prorocima, apostolima, a još i danas nam govori kroz Sveto pismo.»
• Crkva je zajednica odabranih grješnika pozvanih na vječno spasenje; pozvanih i posvećenih Bogu, u procesu: poziva, obraćenja i novog živoga s Bogom po Kristu Isusu. Crkva je sastavni dio društva te potiče duhovnu obnovu i društvenu pravednost. Država ne smije kontrolirati Crkvu, a Crkva se ne bavi sekularnim poslovima (otvaranje novih radnih mjesta, ekonomskim pitanjima, očuvanje reda, mira i zakona itd.). Vjeroispovijedanje ističe: «Crkva je zajednica vjernika pozvana ili sakupljena iz svijeta; zajednica svih svetih, naime onih koji istinski poznaju, ispravno štuju i služe pravoga Boga u Kristu Isusu Spasitelju, po Riječi i Duhu Svetomu i koji su vjerom sudionici svih blagodati slobodno ponuđenih u Kristu.» Zajednica vjernika je ustrojena po prezbiterijalnom načelu, a službenici (prezbiteri, pastiri, učitelji, đakoni) su pozvani služiti i graditi njegovu Crkvu.
• Gospodin Isus Krist je glava svoje Crkve i u njoj je trajno prisutan po Duhu Svetomu, stoga ne treba vidljivog vikara ili zemaljskog namjesnika. Vjeroispovijedanje ističe: «Vjerujemo i naučavamo da je Sin Božji, naš Gospodin Isus Krist, od vječnosti predodređen i postavljen od Oca da bude Spasitelj svijeta. Također vjerujemo kako se rodio ne samo onda kada se utjelovio od Djevice Marije i ne samo prije postanka svijeta, već od Oca prije sve vječnosti, na neizreciv način.»
• Krist je ustanovio dva sakramenta (Krštenje i Večeru Gospodnju).
• Biblijska predestinacija je temelj spasenja te nada u sadašnjem i vodstvo vječne utjehe. Vjeroispovijedanje ističe: «Bog je u vječnosti, slobodno, iz čiste milosti, bez čovjekove zasluge, predodredio ili izabrao svete koje će spasiti u Kristu, kao što je apostol poučio: “On nas u njemu sebi izabra prije stvaranja svijeta” Ef 1,4 i opet: “koji nas je spasio i pozvao svetim zvanjem ne po našim djelima, već po vlastitoj odluci i milosti koja nam je od vječnosti dana u Kristu Isusu, a koja se sada objavila dolaskom našega Spasitelja Krista Isusa” 2. Tim 1,9-10.»
• Trajno obrazovanje i usavršavanje ostaje poticaj za duhovni i ostvarenje punine života na zemlji. (B.B.)

© reformacija.net