Category: biografije

Martin Luther je rođen 1483. godine u Eislebenu, kao rudarski sin. Odgoj u roditeljskoj kući bio je strog. Po očevoj želji Martin je trebao postati pravnik, pohađa školu u Mansfeldu, Eisenachu i Magdeburgu i 1501. počinje studirati u Erfurtu. Poslije učiteljske škole počinje studirati pravo. Neobičan se događaj zbio 1505. godine. „Martin je u Stotternheimu blizu Erfurta zapao u oluju. Kada je neposredno pokraj njega udarila munja on se zavjetovao „Pomozi mi, sveta Ano želim postati redovnik!” Poslije dva tjedna on odlazi u samostan u Erfurtu. Svoju životnu zadaću vidi u tome da služi Bogu kao redovnik i tako postane blaženim.”

Samostan

„Godine1507. godine je posvećen za svećenika i potom studira teologiju, a 1510. godine odlazi u pustinjačkog reda Augustinaca u Rim. Ovdje vidi loše stanje godine te se 1511. seli u Wittenberg. Godine 1512. godine on postaje doktorom teologije istodobno i profesorom na sveučilištu.” Tumači studentima Bibliju. Predaje na sveučilištu unotač istočnom grijehu, čovjek se može odlučiti za dobro! Kada čine „dobra djela” kao što su: molitva, post i davanje milostinja, a inače se oslanja na ponudu milosti u crkvi koja može zadovoljiti Boga.

Luther ne nalazi mira u tom nauku. Otkriće u Pavlovoj poslanici Rimljanima postaje za njega oslobađajućom spoznajom. Kad je riječ o Božjoj pravednosti (Rim 1,17) to se ne odnosi- kako su ga dosad učili na Boga koji sudi, koji nagrađuje dobre i kažnjava zle već na milosrdnoga Boga koji prima grešnika zbog njegove vjere. Poruka o opravdanju čovjeka samo iz milosti (sola gratia), samo iz vjere (sola fide), postaje središnji motiv reformacije.

Nastavi čitati “Martin Luther: Borac protiv iskrivljene religioznosti” →

Mihael Starina rodom je bio iz sela Stare pored Drave u Šomođskoj županiji, u kojem su živjeli Slovaci početkom XVI. stoljeća.

Prije nego što je 1530. godine pristupio reformaciji bio je katolički franjevac. Studirao je u Padovi. Učestvovao je u Mohačkoj bitci. Od 1544. godine bio je u Lugu (Baranja, Hrvatska), a u razdoblju šest do sedam godine osnivao je oko 120 protestantskih župa (Crkvenih općina). Takav brzi porast protestantskih župa uvjetovao je i njihovo brzo organiziranje. Godine 1553. bio je u Tolni, a vratio se u Lug 1558. godine. Od 1564.-1567.g. djelovao je u Đuli, Šarošpataku i Papi (današnja Mađarska). U vječnost se je, svome Gospodinu kojega je naviještao i vjerovao, preselio 1575.g. Nastavi čitati “Mihael Starin: Velikan reformacije u Hrvatskoj” →

Češki reformator i borac za prava češkog naroda. Jan Hus, porijeklom iz seljačke obitelji, rođen je oko 1371. u mjestu Husinec u Češkoj. Školovao se na Karlovom sveučilištu u Pragu, da bi 1396. postao magistar i već 1398. držao je predavanja na istom Sveučilištu.

Nastavi čitati “Jan Hus: Glasnik reformacije” →

Jean Calvin (Kalvin) rođen je 10. srpnja. 1509.  u gradu Noyonu, u pokrajini Picardie. Njegov otac Gerard Calvin bio je upravitelj tamošnjeg katedralnog kaptola. Otac i majka Frank Johana bili su iz cijenjenih obitelji, ali su živjeli u skromnim uvjetima. Jean je, kao dječak, bio bistrog uma i mudar.

Od oca je baštinio osjećaj za pravno mišljenje i trijezan kritički duh, dok je po majci bio prožet dubokim osjećajem pobožnosti kasnog srednjeg vijeka. Zahvaljujući tome, uz trošak roditelja, Jean je odgajan među dječacima koji su pripadali najcjenjenijoj i veoma bogatoj obitelji. Poslije završene osnovne škole u Noyonu, odlazi u Pariz gdje upisuje gimnaziju de la Marche, gdje mu je bio profesor Maturin Cordier priznat po znanju u čitavoj Francuskoj. Poslije godinu dana 1524. , upisuje se u bogat Collége Moutaigu gdje se posebno isticao po znanju iznad ostalih učenika. Otac ga je od početka želio usmjeriti svećeničkom pozivu, jer je već od djetinjstva pokazivao naklonost za to. Znao je i svoje prijatelje oštro ukoriti zbog počinjenih grijeha. Nastavi čitati “Jean Calvin (Kalvin): Reformator uma i duha” →

Poncije Pilat bio je guverner rimske provncije Judeje (26. – 36. god.). Danas je najpoznatiji po tome što je predsjedao suđenju Isusu Kristu.

Podrijetlom je bio rimski patricij. Najvjerovatnije je rođen u Škotskoj gdje je njegov otac, zapovjednik legije, službovao na granici Anglije i Kaledonije (današnje Engleske, koji su Rimljani osvojili, i nepokorene Škotske). Otkriće da se Poncije Pilat najvjerovatnije rodio u Škotskoj rasplamsalo je maštu tih gorštaka te neki vjeruju da drevni natpis iz Cezareje ne treba čitati Tiberium Pontius Pilatus, već Hiberiu Pontius Pilatus. Naime, u Pilatovo vrijeme najsjeverniji dio britanskog otočja nazivao se i Hibernia, pa bi prema tome na natpisu trebalo pisati Hibernijac Pilat. Kada je odrastao Poncije Pilat bio je, poput većine rimskih patricija, pun predrasuda smatrajući da izvan Italije (osim u Grčkoj) žive neuki i prezira vrijedni barbari. Nastavi čitati “Poncije Pilat: Isusov sudac” →

Huldrych Zwingli je bio poznati reformator i švicarski domoljub. Svojim je pastoralnim, intelektualnim i društvenim djelovanjem ostavio velikog traga na reformatorsku misao i praksu.

Rano doba

Rođen je 1. siječnja 1484. u dolini Toggenburg u švicarskom kantonu St. Galen. Ne znamo mnogo o njegovom ranom obrazovanju osim da su ga učili otac i ujak. Učio je latinski sa pet godina, podučavao ga je ujak koji je bio svećenik i dekan Wesena i kasnije Basela.

Od 1469. – 1498. je studirao u Bernu, a na Bečkom sveučilištu od 1498. – 1502. Na Sveučilištu u Baselu 1504. je ostvario bakalaureat, a magisterij humanističkih znanosti 1506.g. Pored teološkoga bio je dobro obrazovan u klasičnim jezicima (grčkom i latinskom), rimskoj književnosti, filozofiji i povijesti. U dobi od 27 godina (1511.) postao je svećenik u malom kantonu Glarus. U to vrijeme pokazuje zanimanje za proučavanje crkvenih otaca i Biblije. Njegovo se shvaćanje temeljilo na biblijskom humanizmu i primjeni «principa humanističke hermenautike».

Nastavi čitati “Huldrych Zwingli: Nacionalni heroj i reformator” →

Aurelije Augustin rodio se 354. godine u sjevernoafričkom gradu Tagasti (danas Souk-Ahras u Alžiru). Bio je vrlo darovito dijete i obitelj je odlučila uložiti u njegovo obrazovanje. Bio je poslan u Novu Kartagu, tada jedan od najvećih gradova Rimskog Carstva. Mladi se Augustin posebno zainteresirao za filozofiju, čitajući djela slavnih filozofa klasičnog svijeta.

Augustinova majka Monika bila je pobožna kršćanka, ali ne i njegov otac. Monika je pokušavala svom sinu približiti kršćanstvo, ali Augustin u svojim mladim godinama nije pokazivao veći interes. U velikom gradu se mladi Augustin susreo s maniheizmom, mješavinom filozofije i religije. Pripadnici te mistične sekte su vjerovali kako se dva univerzalna načela, Dobro i Zlo, bore za prevlast nad svemirom.

Augustin napušta Novu Kartagu i odlazi u Milano gdje na sveučilištu predaje retoriku, ključnu vještinu za svakoga tko je želio ostvariti karijeru u javnom životu Rimskog Carstva. Bio je to dobar početak karijere za mladog Augustina koji je punu obećavao. Augustin se počeo polako udaljavati od maniheizma te je počeo proučavati učenje Plotina (205.-270.), osnivača neoplatonizma. Ipak Augustinova karijera u Milanu krenula je u krivom smjeru. Napustio je mjesto predavača retorike te je počeo živjeti život mladog patricija bez obveza, dekadentno i lijeno.

Obraćenje i služba Nastavi čitati “Sv. Augustin Aurelije” →

Luther se rodio 10. studenog 1483. u Eislebenu. Za sebe je volio reći: da je seljak iz seljačke obitelji. Otac mu je bio rudar, a majka domaćica.

Njegovo je djetinjstvo bilo tužno te unatoč tomu što u kasnijoj dobio ima puno radosti, u njegovom životu je bilo tragova tuge koju je povezivao sa svojim djetinjstvom. Njegov je otac nakanio da bude pošten čovjek. Odlučio je da njegov sin izuči pravo i bude odvjetnik, ne bi li ovladao strašnom tiranijom nad germanskim seljakom, Rimskim zakonom, koji je kmetu bio stalna prijetnja. Sukladno odluci Luther je poslan na školovanje u Mansfeld, Magdenburg i Eisenach.

Život siromašnog znanstvenika bio je vrlo težak. Bio je gladan, tučen i zlostavljan iz dana u dan. Kruh je zarađivao pjevanjem u svrhu skupljanja milodara. U Eisenachu je upoznao ljudsku dobrotu, kada je gospođa Cotta privučena njegovom tugom i lijepim glasom odlučila udomiti ga. Iz Eisenacha je otišao za Erfurt, na sveučilište, i od tada počinje njegov streloviti uspon. Nije učio samo pravo, nego je čitao i Cicerona, Platusa, Terenca i Livy. Čitao je velike teološke knjige srednjovjekovne Crkve, iznova sve dok ih nije naučio napamet. Također je čitao djela hrabroga engleskog Franjevca Williama Occama koji je hrabro ustao protiv papa u četrnaestom stoljeću te je potaknuo Wycliffa i Husa na isto. Luther ga je od milja zvao: «Occam moj dragi učitelj!». 1503. je diplomirao, a 1505. doktorirao. Bio je poznat po svojim oštroumnim dosjetkama i elokvenciji. Bio je na putu da postane ono što je njegov otac htio, veliki advokat. Nastavi čitati “Martin Luther: Rani život i obraćenje” →