Brat Roger: Osnivač Taizéa

Dana 16. kolovoza 2005., za vrijeme molitve, psihički poremećena žena došla je među mnoštvom okupljenih ljudi. Svi su ostali u šoku nakon što je nasrnula i sa više uboda nožem ubila čovjeka koji je cio svoj život posvetio navještaju Evanđelja.

Mistik i duhovnik

Njegova je služba započela 20. travnja 1940. kada je kao mladi protestantski (kalvinski) teolog, sin pastora Reformirane crkve u Švicarskoj došao u francusko selo. Vihor  nadolazećeg rata prijetio je uništiti sve dobro što je ljudska civilizacija do tada ostvarila. Ono što će u Europi nastupiti ostaviti će duboke i teške rane na ljudima diljem svijeta. Zacjeljivanju će rana, jednim dijelom, pomoći i zajednica, koju je osnovao taj duhovnik i mistik. Njegova će vizija početi spašavanjem Židova tijekom holokausta, a nastaviti će se osnivanjem, do tada jedinstvenog projekta, kršćanske duhovne zajednice, koju čine protestanti i rimokatolici okupljeni nakanom slavljenja Boga, promicanjem duhovne obnove i izgradnje.

Ova je zajednica prožeta Kristovim naukom te prihvatljiva svim izbalansiranim strujama unutar kršćanstva. Nepoznato će mjesto u Burgundiji postati svjetski poznato te privlačno mladima i starima, rimokatolicima i protestantima tj. onima koji se žele duhovno obnoviti i rasti u spoznaji Boga.

Osnivač te zajednice je brat Roger, odnosno Roger Louis Schütz-Marsauche, rođen 15. travnja 1915., a ubijen 16. kolovoza 2005.

Molitva i meditacija

Taizé je malo mjesto udaljeno 320 km jugoistočno od Pariza, tamo je smještena istoimena ekumenska molitvena zajednica koju čine katolici i protestanti. Stotinjak braće iz tridesetak različitih zemalja žive u skromnosti i molitvi, potiču duhovnu obnovu te promiču nauk Gospodina Isusa Krista. U društvenom su angažmanu predani promoviranju pravde i mira u svijetu.

Počeci komune su 1940., formalno 1944. kada je brat Roger registrirao zajednicu u nakani da to bude mjesto molitve i duhovne obnove. Na Uskrs 1949. sedmorica kršćana, predvođeni bratom Rogerom, učinili su nešto što je tada u protestantskom svijetu bio neprihvaćen, i danas kontroverzan korak. Zavjetovali su se na komunski način života, celibat, siromaštvo i poslušnost. Prvi brat katolik biti će belgijski liječnik koji im se pridružio 1969. Zajednicu danas čine braća iz katoličke, reformirane i anglikanske tradicije.

Intenzivno se od 1950. u toj se zajednici okupljaju ljudi koji dolaze na duhovnu obnovu, molitvu kontemplaciju i spoznaju Boga. Tijekom vremena braća su razvila poseban oblik glazbe koji ujedinjuje različite kršćanske tradicije, a temelji se na pjevanju pojedinih kršćanskih poruka ili dijelova Svetoga pisma, s naglaskom na psalme.

Zajednicu godišnje posjeti oko 100.000 ljudi. Program duhovne obnove je zamišljen kao ciklus od sedam dana, iako je moguće doći i nekim drugim danima, od nedjelje do nedjelje. Tijekom boravaka u zajednici posjetitelji provode vrijeme u zajedničkim molitvama, proučavanju Svetoga pisma, razgovoru i radionicama, te zajedničkim obrocima sve to u nakani duhovne obnove i spoznavanja Boga.

Braća organiziraju skupove duhovne obnove po različitim gradovima svijeta. Jedan je takav skup održan prosinca 2006. u Zagrebu. Tada se okupilo oko 40.000 učesnika, a skup je bio pod pokroviteljstvom Zagrebačke nadbiskupije. Trideset treći skup je održan u Roterdamu, a posjetitelje su ugostili predstavnici Reformirane i Katoličke crkve.

Nekoliko godina prije svoje smrti brat Roger je imenovao svoga nasljednika, brata Aloisa katolika iz Njemačke, koji danas predvodi zajednicu.

Zajednica ima podršku relevantnih kršćanskih Crkava. Mnogi su predstavnici kršćanskih Crkava uputili poruke, povodom sedamdeset godina od osnutka te pete godišnjice smrti brata Rogera. U ime Reformirane crkve tajnik Svjetske zajednice Reformiranih Crkava, u ime Evangeličke crkve tajnik Svjetske luteranske federacije, u ime Anglikanske crkve nadbiskup Canterberški, u ime Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI, u ime Pravoslavnih crkava patrijarh Bartolomej Konstantinopolski, patrijarh Kiril Moskovski, te tajnik Svjetskog savjeta Crkava. (B.B.)

 © reformacija.net