reformacija

Začeci totalitarizma

Svake se godine u naprednim zemljama Europske unije 23. kolovoz obilježava kao Dan prisjećanja na pogubnost totalitarizama koji su ostavili traga na cijelomu čovječanstvu. To su: fašizam, nacizam i komunizam. Ove su ideologije uzrokovale smrt više milijuna ljudi, zbog toga se je potrebno prisjećati i podsjećati kako su svi oblici jednoumlja u suprotnosti sa vjerom u Boga.

Znakovito je i zanimljivo zapaziti kako je 23. kolovoza 1572. u noćnim satima otpočeo jedan od najvećih, ali ne jedinih, progona i pomora velike skupine ljudi zbog njihovog vjerskog identiteta i opredjeljenja, poznat kao Bartolomejska noć. Ona je paradigma vjerskog genocida nad reformiranim kršćanima tj. kalvinima ili kako su ih u Francuskoj zvali hugenoti.

Povijesne istine

Katarina de Medici, koja je bila francuska kraljica od 1547.-1559., u nastojanju da očuva kraljevsku vlast pod svaku cijenu, posvetila je svu svoju snagu u održavanju ravnoteže između hugenota koji su odbacili idolopoklonstvo i slijedili kršćanski nauk poznat i kao kalvinizma, te većinske religije.

Godine 1572.g. organizirana je zavjera protiv hugenota koji su u velikom broju pozvani u Pariz na vjenčanje princa Henry (hugenota), kasnije kralj cijele Francuske koji je trebao oženiti kraljicu Margot. Hugenoti su bili utjecajni i istaknuti ljudi francuskoga društva, obraćenici na Isusov nauk.

Na dan sv. Bartolomeja dogodio se jedan od najkrvavijih događaja u povijesti kršćanstva, pokolj francuskih kalvina! Vjerski je genocid nad kalvinima započeo sa 23. – 24. kolovoz 1572. U najvećoj je tajnosti naređeno, da se sva gradska vrata zaključaju, a naoružana je vojska čekala znak zvona. Prvo su ubili admirala Colygnija. Tako je počeo pokolj nad nenaoružanim i bespomoćnim hugenotima. Nitko nije ostao pošteđen. Bezbožnici i krvnici nisu imali milosti niti prema ženama pa čak ni prema djeci.

U samome Parizu progon kalvina je trajao tri dana i noći, ubili su više od  2000 tisuće ljudi. Broj kršćanskih mučenika, u narednim tjednima vrtoglavo je rastao, procjenjuje se između 70 – 90 tisuća. Unatoč strahotama koju su preživjeli kalvinski mučenici ostali su čvrsti u svojoj vjeri u Boga te su nastavili sa velikim žarom slaviti Boga.

Kako progon po vjerskoj osnovi nije prestajao počelo je masovno iseljavanje hugenota u druge zemlje, čak i druge kontinente. To je Francusku unazadilo duhovno i društveno, a najviše ekonomski. Francusku su napustili učeni, obrtnici, trgovci te obični građani, a nastanili se u zemljama gdje im je omogućena potpuna vjerska sloboda. Dolaskom hugenota u Njemačku, naročito u sivilo Berlina, taj se je grad u kratkome roku, kulturno i ekonomski uzdigao iznad mnogih gradova, zahvaljujući i društvenom doprinosu kalvina.

Procjenjuje se da je iz Francuske izbjeglo oko 400 000 tisuća hugenota, koji se nisu vraćali unatoč raznim obećanjima. Sa sigurnošću se može dokazati, kako je osmorica dosadašnjih predsjednika SAD potjecalo iz hugenotske pozadine. Kuriozitet je povijest činjenica kako je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata Herman Bolle bio iz hugenotske pozadine.

Nadamo se kako će osjećaj srama obuzeti sve one koji šire neistine o kalvinima. Stoga izražavamo poštovanje svim kršćanskim mučenicima koji su pokazali kako se živi vjera, a posebno se prisjećamo kalvinskih mučenika. Hugenoti su pokazali kako se ni po cijenu vlastite smrti ne mogu otrgnuti od vjere u Boga. To je vjera u jednoga Boga u trojstvu, trojstva u jedinstvu nepomiješane osobe niti podijeljene biti. To je vjera u našega Spasitelja i Otkupitelja Gospodina Isusa Krista! (J.A.)

© reformacija.net

Rasprava

Komentari su isključeni.

WEB PAGE TRANSLATOR

arhiva