reformacija

Narav čovjeka i bit Boga

Sveto pismo progovara o različitim aspektima čovjekove prirod te njegovom odnosu s Bogom, i bližnjemu. Narav čovjeka i posljedice njegove odluke direktno su povezane sa svim dijelovima života.  Stoga je potrebno uočiti kakova je narav čovjeka jer je sagledavanje problema put u njegovo rješavanje.

Iz vjeroispovijedanja Crkve

«U početku je čovjek stvoren na sliku Božju u pravednosti i istinskoj svetosti, dobar i pravedan. Ali zmijinom prijevarom i vlastitom pogrješkom, odbacivši dobrotu i pravednost, postade podložan grijehu, smrti i raznovrsnim nedaćama. Padom je postao podložan grijehu, smrti i raznoraznim nedaćama, te prenio sve to na svoje potomke.

Pod grijehom podrazumijevamo urođenu čovjekovu pokvarenost koja potječe ili je urođena u svima nama preko naših praroditelja po kojima smo mi ispunjeni pokvarenim željama i odbijamo sve dobro, skloni smo grijehu. Puni svake vrste opačine, prezira i mržnje prema Bogu, nismo u stanju činiti ili pak razmišljati o ičemu dobrome po sebi. Štoviše, odrastanje, pokvarenim mislima, riječima i djelima u učinjenim protiv Božjega Zakona, rađamo pokvarene plodove dostojne zlog drveta (Mt 12,33). Zbog tog smo po našim zaslugama, bivajući podložni gnjevu Božjemu, zaslužili pravednu kaznu. Takvu da bi sve nas Bog odbacio od sebe, da nas Krist, naš Iskupitelj, nije k Njemu priveo.

Pod smrću podrazumijevamo ne samu tjelesnu smrt koju svi moramo pretrpjeti kao kaznu za naše grijehe, nego i vječnu kaznu zbog naših grijeha i pokvarenosti. Apostol je napisao, “koji ste bili mrtvi zbog svojih prijestupa i grijeha… i bili od naravi djeca srdžbe kao i svi ostali. Ali Bog koji je bogat milosrđem… koji smo bili mrtvi zbog grijeha, s Kristom oživi” Ef 2,1ss. Također: “Prema tome, kao što po jednom čovjeku uđe grijeh u svijet a po grijehu smrt prijeđe na sve ljude jer svi sagriješiše” Rim 5,12.

Priznajemo da su svi ljudi zahvaćeni izvornim grijehom. Priznajemo da su svi drugi grijesi koji proizlaze iz njega pravi grijesi, bez obzira kako ih nazivali, bili smrtni, oprostivi ili takvi koji su učinjeni protiv Duha Svetoga i neoprostivi su: Mk 3,29; 1 Iv 5,16. Također, ispovijedamo nejednakost grijeha; premda proizlaze iz istoga izvora pokvarenosti i nevjere neki su teži od drugih. Kao što je Gospodin rekao da će biti lakše Sodomi nego drugim gradovima koji su odbili Riječ evanđelja: Mt 10,14-15. 11,20-24.

Narav Boga

Jasno je napisano,  “Jer ti nisi Bog kom je nepravda mila… Mrziš sve što čine bezakonje i uništavaš lažljivce” Ps 5,5-7. Također, “Kad god govori laž, govori svoje vlastito, jer je lažac i otac laži” Iv 8,44. Štoviše, ima dosta grješnosti i pokvarenosti u nama da je nepotrebno Božje usađivanje nove ili veće izopačenosti.

Kada je u Pismu rečeno da Bog otvrdnjuje, osljepljuje i zamračuje um, to znači da to Bog čini pravednim sudom u ulozi pravednoga Suca i Osvetnika. Konačno, koliko god je rečeno ili se činilo u Pismu da Bog ima nešto sa zlom, nije rečeno kako čovjek ne čini zlo, nego Bog dopušta i ne priječi po svom pravednome sudu. On bi ga mogao spriječiti ako želi te okrenuti čovjekovo zlo u dobro, kao što je to učinio sa Josipovom braćom, kao što upravlja grijehom da se ne razvije i načini štetu više nego li je potrebno.

Sv. Augustin u Enchiridion piše, “Sve što se događa suprotno Njegovoj volji, događa se na divan i neiskazan način ne mimo Njegove volje. Jer se to ne bi dogodilo da On to nije dopustio. Međutim Njegovo je dopuštanje podređeno Njegovo volji, jer onaj koji je dobar ne bi dopuštao zlo, osim ako je svemoguć pa može izvesti dobro iz zla. “.

Pitanja poput je li Bog htio Adamov pad ili ga je potaknuo na pad, zašto ga nije spriječio prilikom pada i slična pitanja, svrstavamo u znatiželjna pitanja osim ako slučajno zlobni heretici ili drugi neotesani ljudi zahtijevaju od nas objašnjenje iz Riječi Božje, kao što su pobožni crkveni učitelje često činili, znajući da je Bog zabranio čovjeku jesti sa zabranjeno voće i kaznio njegov prijestup. Također znamo da što je učinjeno nije zlo, glede providnosti, volje i moći Božje, već glede Sotone i naše volje koja se suprotstavila Božjoj volji. (II HV VIII)

© reformacija.net

Oglasi

Rasprava

One thought on “Narav čovjeka i bit Boga

  1. Jako dobar tekst! Moglo bi se o tome raspravljati? Sv. Augustin dobro zna zašto li je sve to napisao i način na koji je napisao, vjerojatno se sjetio svoje mladosti…?
    Ne zavaravajmo se. Ništa se ne događa bez Gospodinovog znanja! Zamislimo samo, koliko nas Bog ljubi, koliki je Njegov kreditibilitet prema čovjeku- koji je manji od zrna pijeska u svemu ovome što je Bog stvorio, a ipak nam daje mogućnost, evo čovjeće možeš birati! Kod Sotone nema fleksibilnosti, samo sigurne smrti! MIR.

    Posted by Anonimno | 5. rujna 2011., 13:48

arhiva