Jean Calvin (Kalvin) rođen je 10. srpnja. 1509.  u gradu Noyonu, u pokrajini Picardie. Njegov otac Gerard Calvin bio je upravitelj tamošnjeg katedralnog kaptola. Otac i majka Frank Johana bili su iz cijenjenih obitelji, ali su živjeli u skromnim uvjetima. Jean je, kao dječak, bio bistrog uma i mudar.

Od oca je baštinio osjećaj za pravno mišljenje i trijezan kritički duh, dok je po majci bio prožet dubokim osjećajem pobožnosti kasnog srednjeg vijeka. Zahvaljujući tome, uz trošak roditelja, Jean je odgajan među dječacima koji su pripadali najcjenjenijoj i veoma bogatoj obitelji. Poslije završene osnovne škole u Noyonu, odlazi u Pariz gdje upisuje gimnaziju de la Marche, gdje mu je bio profesor Maturin Cordier priznat po znanju u čitavoj Francuskoj. Poslije godinu dana 1524. , upisuje se u bogat Collége Moutaigu gdje se posebno isticao po znanju iznad ostalih učenika. Otac ga je od početka želio usmjeriti svećeničkom pozivu, jer je već od djetinjstva pokazivao naklonost za to. Znao je i svoje prijatelje oštro ukoriti zbog počinjenih grijeha. Nastavi čitati →

Poncije Pilat bio je guverner rimske provncije Judeje (26. – 36. god.). Danas je najpoznatiji po tome što je predsjedao suđenju Isusu Kristu.

Podrijetlom je bio rimski patricij. Najvjerovatnije je rođen u Škotskoj gdje je njegov otac, zapovjednik legije, službovao na granici Anglije i Kaledonije (današnje Engleske, koji su Rimljani osvojili, i nepokorene Škotske). Otkriće da se Poncije Pilat najvjerovatnije rodio u Škotskoj rasplamsalo je maštu tih gorštaka te neki vjeruju da drevni natpis iz Cezareje ne treba čitati Tiberium Pontius Pilatus, već Hiberiu Pontius Pilatus. Naime, u Pilatovo vrijeme najsjeverniji dio britanskog otočja nazivao se i Hibernia, pa bi prema tome na natpisu trebalo pisati Hibernijac Pilat. Kada je odrastao Poncije Pilat bio je, poput većine rimskih patricija, pun predrasuda smatrajući da izvan Italije (osim u Grčkoj) žive neuki i prezira vrijedni barbari. Nastavi čitati →

Huldrych Zwingli je bio poznati reformator i švicarski domoljub. Svojim je pastoralnim, intelektualnim i društvenim djelovanjem ostavio velikog traga na reformatorsku misao i praksu.

Rano doba

Rođen je 1. siječnja 1484. u dolini Toggenburg u švicarskom kantonu St. Galen. Ne znamo mnogo o njegovom ranom obrazovanju osim da su ga učili otac i ujak. Učio je latinski sa pet godina, podučavao ga je ujak koji je bio svećenik i dekan Wesena i kasnije Basela.

Od 1469. – 1498. je studirao u Bernu, a na Bečkom sveučilištu od 1498. – 1502. Na Sveučilištu u Baselu 1504. je ostvario bakalaureat, a magisterij humanističkih znanosti 1506.g. Pored teološkoga bio je dobro obrazovan u klasičnim jezicima (grčkom i latinskom), rimskoj književnosti, filozofiji i povijesti. U dobi od 27 godina (1511.) postao je svećenik u malom kantonu Glarus. U to vrijeme pokazuje zanimanje za proučavanje crkvenih otaca i Biblije. Njegovo se shvaćanje temeljilo na biblijskom humanizmu i primjeni «principa humanističke hermenautike».

Nastavi čitati →

Aurelije Augustin rodio se 354. godine u sjevernoafričkom gradu Tagasti (danas Souk-Ahras u Alžiru). Bio je vrlo darovito dijete i obitelj je odlučila uložiti u njegovo obrazovanje. Bio je poslan u Novu Kartagu, tada jedan od najvećih gradova Rimskog Carstva. Mladi se Augustin posebno zainteresirao za filozofiju, čitajući djela slavnih filozofa klasičnog svijeta.

Augustinova majka Monika bila je pobožna kršćanka, ali ne i njegov otac. Monika je pokušavala svom sinu približiti kršćanstvo, ali Augustin u svojim mladim godinama nije pokazivao veći interes. U velikom gradu se mladi Augustin susreo s maniheizmom, mješavinom filozofije i religije. Pripadnici te mistične sekte su vjerovali kako se dva univerzalna načela, Dobro i Zlo, bore za prevlast nad svemirom.

Augustin napušta Novu Kartagu i odlazi u Milano gdje na sveučilištu predaje retoriku, ključnu vještinu za svakoga tko je želio ostvariti karijeru u javnom životu Rimskog Carstva. Bio je to dobar početak karijere za mladog Augustina koji je punu obećavao. Augustin se počeo polako udaljavati od maniheizma te je počeo proučavati učenje Plotina (205.-270.), osnivača neoplatonizma. Ipak Augustinova karijera u Milanu krenula je u krivom smjeru. Napustio je mjesto predavača retorike te je počeo živjeti život mladog patricija bez obveza, dekadentno i lijeno.

Obraćenje i služba Nastavi čitati →