društveni obzori i ogledi

Hrvatska: Religijska slika nacije

Obrada: Hrvatska i zastava

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Popisa pučanstva iz 2011-te vidljivo je kako u Republici Hrvatskoj živi 4 284 889 stanovnika u 20 županija i Gradu Zagrebu, 129 gradova, 429 općina, i 6756 naselja. Broj se, od posljednjeg popisa stanovništva, smanjio za 152 571.

Religijska struktura

Budući je religija bitna sastavnica identiteta i opredjeljenja, po čemu su hrvatski građani djelom europske i svjetske baštine, analiza se bavi religijskom strukturom i slikom Hrvatske. Promatra se dvanaest skupina, koje imaju religijski predznak kao i one koji su indiferentne, ireligiozne ili antireligiozne te se povlači usporedba sa popisom iz 2001.

Prema posljednjim podacima najveća je religija katolička, koja broji 3 967 143 pripadnika ili 86,28 posto pučanstva. Uspoređujući podatke vidljivo je da se broj pripadnika ove religije smanjio za 206 408 člana.

Druga je velika religija pravoslavna; broji 190 143 ili 4,44 posto pučanstva. Uspoređujući podatke zadnja dva popisa vidljivo je kako se broj smanjio za 5826 osobe.

Treća su skupina protestanti koji uključuju Crkve i zajednice koje nasljeduju kršćansku reformaciju u vrlo širokom smislu te riječi. Ovo nije homogena skupina, a kolokvijalno se nazivaju protestantima. Trenutno broji 14 653 vjernika što je 0,34 posto pučanstva, vidljivo je da se radi o porastu od 2829 vjernika što je povećanje od 23,9 posto. Ostalih je kršćana 12 961 ili 0,30 posto te imaju porast od 2392 pripadnika ili 22,6 posto.

Od nekršćanskih religija najbrojniji su muslimani, 62 977 ili 1,47 posto, te imaju porast od 6200 pripadnika. Poklonika istočnih religija ima 2550 ili 0,06 posto te imaju rast od 1581 sljedbenika. Izjašnjenih Židova ima 536 što je 0,01 posto pučanstva te bilježe porast od 41 člana.

Agnostika i skeptika ima 32 518 ili 0,75 posto što je povećanje od 30 971 ili ukupni porast od 2002 posto.

Ireligioznih (nisu vjernici) i antireligioznih (ateisti) ima 163 375 ili 3,81 posto pučanstva, te imaju povećanje od 64 999 onih koji su se s obzirom na posljednji popis ovako izjasnili što je porast od 66 posto.

Vjerski neopredjeljivih je 93 018 ili 2,17 posto pučanstva, a svih ostalih religija 2555 što je 0,06 posto te imaju povećanje od 2031 članova.

Religijske statiske u Hrvatskoj

Pogled na etničku strukturu

Već je dugi niz desetljeća prisutna indoktrinacija jugoslavenskog oblika po kojemu su Hrvati samo jedne religije, ali ovaj popis demantira propagandu.

Iako je povijesno protestantizam u Hrvatskoj, zbog segregacije, uglavnom živio i preživio u okviru etničkih skupna (Mađari, Slovaci, Njemci, Česi) danas je stanje drugačije. Od ukupnog broja onih koji su svrstani među protestante (14653) 8042 je Hrvata, 3444 Mađara, 1242 Slovaka, 494 Njemaca, 350 Srba, 242 Čeha, 81 Slovenac itd. Ako se pogleda struktura tzv. ostalih kršćana (12961) može se zaključiti kako su i tu najveća skupina Hrvati 10502, potom Srbi 657 itd.

Zanimljivo je uočiti kako među katolicima najviše ima Hrvata (3 599 038) ali i drugih, od kojih se po značajnijem broju ističu: 15083 Talijana, 9396 Mađara, 8521 Čeha, 8299 Roma, 8081 Slovenaca, 3159 Slovaka, 2391 Srbin, 1847 Njemaca, 1692 Rusina, 1339 Ukrajinaca, 379 Crnogoraca, itd.

Zanimljivo je zapaziti kako je relativno veliki broj Hrvata  pravoslovne vjere čak 16 647 pa su oni druga najveća etnička skupina pravoslavaca, u ukupnom broju najviše je Srba 159 530. Za očekivati je da će Hrvati pravoslavne vjere uskoro dobiti svoju autonomnu Crkvu, te će na taj način moći artikulirati stavove hrvatskih pravoslavaca.

Među muslimanima najviše ima Bošnjaka 29 959, Hrvata 9647, Albanaca 9594, Roma 5039, Turaka 343 itd. Od 536 Židova čak je 231 Hrvata, a 266 Židova itd.

Što se tiče onih koji nisu vjernici i ateista najviše je Hrvata 124 811, Srba 17 385, Bošnjaka 1613, Talijana 1579, Slovenaca 1469, Crnogoraca 1459 itd. Među skepticima i agnosticima najviše je Hrvata 27 076, Srba 2099, te ostalih u relativno malom broju.

Religioznost sastavnica hrvatskog društva

Potrebno je uočiti veliki porast skeptika i agnostika. Skupina ireligioznih (nisu vjernici) i antirelgioznih (ateisti) ima brojčani rast te relativno uočljiv postotak pučanstva. Ovi pripadnici se, uglavnom, regrutiraju iz najveće religije budući broji značajnije smanjenje sljedbenika; unatoč snažnoj medijskoj propagandi i društvenoj presiji koja se provodi dugi niz godina. Valja uočiti kako su s obzirom na etničku pripadnost ove skupine «hrvatske» budući su velika većina izjašnjenih Hrvati.

Unatoč tomu što su Hrvate «plašili» protestantizmom ove zajednice imaju porast iako su brojčano male, a postotak Hrvata protestanata značajno se povećava, pa su oni sada oko šezdeset posto, a to je slučaj i sa drugim vjerskim skupinama. To pokazuje da se propaganda o tomu kako «pravi» Hrvati moraju biti samo jedne vjere i ideologije mora napustiti što prije.

Veliki se broj građana ne izjašnjava o svojoj religijskoj pripadnosti. Ideološki gledajući oni imaju izglede, baš kao i svi ostali, krenuti putem ireligioznosti, antireligioznosti ili religioznosti budući se njihov broj značajnije smanjio s obzirom na posljednji popis.

Ipak je zaključak nedvojben i jasan: hrvatski su građani religiozni, 92,96 posto ih je vjerski opredijeljeno, a kršćanska je tradicija neupitano najveća (91,36 posto) te su po tome dijelom europske i svjetske civilizacije. Prava vjernika ne bi trebala biti ugrožena ukoliko djelovanje antireligijskih ekstremista ne izmakne kontroli institucija Republike.

Autor: Branimir Bučanović

© reformacija.net

Oglasi

Rasprava

Komentari su isključeni.

arhiva