Arhiva Oznaka: Branimir Bučanović

Vjera i znanost

Već se dugi niz desetljeća vodi rasprava o odnosu vjere i znanosti. Sukobi su započeli kada je neuspjeli student anglikanske teologije Charles Darwin izdao, 24. studenog 1859., svoje nadaleko čuveno djelo «O podrijetlu vrsta».

Od tog vrjemena mnogo se promijenilo. Ljudska se spoznaja usavršila do neslućenih granica, društva su prošla različite procese. Oduševljenje kako će nastupiti doba, znanja i napretka, a znanost postati religija novoga doba, srušena je događajima prvog i drugog svjetskog rata, posebno onim što je nastupilo u zemljama istočne Europe nakon toga. Znanost je, na žalost, često puta bila zloupotrjebljavana, te pomogla razvijanju jednoumlja. Ta je činjenica pokazala kako se svaka plemenita misao može zloupotrijebiti. Vjera u znanost i čovjeka, kao odgovor na sva pitanja, postala su razočarenje. Kada se odbaci vjera u Boga kao konačni i apsolutni autoritet te spoznaja kako se Bogu treba i u konačnosti položiti račun za sve, nastupa duhovno, a potom i opće društveno rasulo. Nastavi čitati →

Kalvinizam

Pojam kalvinizam označava kršćanski nauk Jeana Calvina (Kalvina) koji je postavio temelje sustava doktrine i prakse temeljenog na Svetomu pismu i kršćanskoj tradiciji.

Kalvinizam se u europskom okružju naziva reformirana teologija, dok je za njega svojstven prezbiterijanizam kao sustav crkvene uprave. Temelji su kalvinskog nauka sažeti u riječima atanazijevog vjerovanja: “Mi se klanjam jednom Bogu u Trojstvu; Trojstvu u Jedinstvu; nepomiješane Osobe, niti podijeljene Biti. Jer postoji jedna Osoba Oca, druga Sina, treća Duha Svetoga.”

Kalvinizam korespondira sa: socijalnim, etičkim, političkim, ekonomskim i najvažnije – vjerskim aspektima života – te nudi odgovore i daje smjernice u tim područjima. To je sveobuhvatni sustav kršćanske misli koji povezuje duhovnost sa društvom.

Kalvinska teologija temelji svoj nauk na Svetomu pismu te nasljeduje pozitivnu praksu Crkve od prvih dana do danas. Kršćanski nauk, nasljeđe i praksa Crkve koja svoje temelje nalazi u biblijskoj objavi dio su kalvinizma.

Teološki nauk o predestinaciji se uglavnom povezuje sa Jeanom Calvinom (Kalvinom), i često tvrdi kako je “stvorio” taj sustav. Ipak, to nije točno jer je nauk jasno izražen u Bibliji, te nauku biblijskih (Sv. Pavao) i rano kršćanskih autoriteta (Sv. Augustin), ali i svih velikih reformatora. Sažeto: Bog na temelju svog sveznanja (omnisciencije) i svemoći (omnipotencije) zna i predviđa sve. Bog voli ljude te iskazuje milost i milosrđe, a pojedine prema predznanju predodređuje (predestinira) za spasenje, a druge za vječnu propast, na temelju svoje neuvjetovane milosti i činjenice da je Bog stvoritelj svega i konačni sudac svima. Stoga je spasenje dar Božji i ne može se kupiti ili zadobiti u ljudskoj snazi. Nastavi čitati →