Premma sve češćim najavama, Hrvatska bi mogla postati članica Europske unije 2012. godine. Sve ovisi o brzini završetka pregovora, odnosno pojedinim pregovaračkim poglavljima čija pitanja se trebaju riješiti. Hrvatska treba ispuniti razne kriterije i standarde koji se očekuju za njezino članstvo. Također, ključeve članstva drže građani koji će na referendumu odlučivati žele li Hrvatsku u EU.

Svaki referendum pretpostavlja dobru informiranost građana o alternativama o kojima odlučuju. Činjenica da se o pristupanju Europskoj uniji odlučuje uključuje mogućnosti različitih mišljenja. Ipak, utemeljene kritike treba razlikovati od populističkih manipulacija i mitova. Kritičari hrvatskog ulaska u EU navode različite razloge protiv, prije svega da će Hrvatska izgubiti suverenitet i strancima rasprodati sve gospodarske i prirodne resurse, te da ćemo postati sluge interesima stranog kapitala. Neki smatraju da je EU nova kolonijalna i imperijalna tvorevina, u službi interesa kapitala, neoliberalizma, moćnika i ostalih izmišljenih aktera sveopće zavjere. Neki su čak pričali priče o siru i vrhnju.

Neki su pak s vremenom svoje izrazito kritičke stavove i zamijenili „realističkim optimizmom“. Takve vrste populista su počeli govoriti kako nisu protiv ulaska u EU, ali da treba biti oprezan i ne pristajati na pregovaračke uvjete pod svaku cijenu. Prema njihovom mišljenju, važno je zadržati nacionalni dignitet i ne ulaziti u EU klečeći na koljenima i pognute glave. Pritom se obrana nacionalnih interesa postavlja kao suprotnost ulasku u EU. Neki naglašavaju da građane treba pripremiti za ulazak u EU jer je to izazov. Svi navedeni ali i drugi izljevi populizma imaju za cilj pričati ono što mase žele čuti, izmišljajući opasnosti i pozivajući na oprez pred tim opasnostima, premda ne postoji racionalni argument koji bi takvo što utemeljio kao činjenice. Pritom se nameću jeftine fraze koje se podrazumijevaju zdravim razumom, samo što u takvim slučajevima nemaju činjeničnu utemeljenost.

Nekima pak nije jasno kako su gospodarski zaostalije zemlje, Bugarska i Rumunjska, postale članice prije Hrvatske i strahuju da će nas i Srbija preteći. Činjenica je da su te dvoje zemlje aplicirale za članstvo tijekom 90-tih, za razliku od Hrvatske koja je to učinila tek ulaskom u 21. stoljeće. Stupanj gospodarske razvijenosti i standarda nije vezan uz redoslijed pristupanja Europskoj uniji, već ključnu ulogu ima formalni proces pristupanja. Primjerice, Grčka, Španjolska i Portugal su postale članice prije Švedske, Austrije i Finske, a Slovenija i Češka isto kada i Poljska. A Hrvatska može postati članica prije Islanda, kao i Norveške i Švicarske. Što bi Islanđani trebali reći, a zemlja su najviših standarda po svim kriterijima?

A Srbija je daleko iza s obzirom na proces integracije, pa nema razloga za strah kako će ući u članstvo zajedno s Hrvatskom. Dakako, ako na referendumu propustimo i odgodimo priliku, ovaj strah bi se mogao pokazati opravdanim. Problem je da taj strah imaju oni koji se protive članstvu, pa je situacija doista nelogična i konfuzna.

Razne mitologije su se mogle čuti i pročitati u javnosti, a tako i one vezane uz EU. Sasvim je jasno da Europska unija čak i unutar sebe ima brojne kritičare i skeptike, što je legitimno. Dakako, nužno je imati argumente. Kritike i mitovi koji su se proširili hrvatskom javnošću predstavljaju manjak informiranosti i osnovnog obrazovanja. Stoga je dužnost obrazovnog sustava posvetiti mnogo više vremena i programa upravo Europskoj uniji i građanskom odgoju. Zadaća vlade i medija je pojačati komunikacijske aktivnosti kako bi javnosti bile dostupne istinite i objektivne informacije. Odlučivanje na referendumu je ozbiljna stvar i ne može se prepustiti slučaju. A čak i da sve navedeno nije moguće, svaki odgovoran građanin se može poslužiti internetom ili u knjižnici posuditi neku knjigu ili uzeti promotivni materijal vezan uz EU. Svako odgovorno društvo počiva na znanju i razumijevanju, pa nema potrebe širiti mitološke priče i paranoidne strahove od stranaca.

Pod utjecajem Europske unije Hrvatska je na uzlaznom putu kao demokracija koja se razvija, kao i njezino tržišnog gospodarstvo. Pitanje vladavine prava ostaje bolan izazov, kao i izazovi brojnih strukturalnih reformi, ali pozitivni ishodi će se vidjeti. Konstantno inzistiranje Europske unije na poštivanju političkih i gospodarskih standarda članstva pokazalo se korisnim za Hrvatsku jer su neke promjene već vidljive, premda su se mogle i brže dogoditi.

Hrvatska ima priliku sudjelovati u stvaranju europske budućnosti kroz zajedničke javne politike. U procesu donošenja odluka ćemo sudjelovati ravnopravno s predstavnicima drugih država članica, imajući pravo na korištenje vlastitim jezikom.

Već sada nam je otvorena pretpristupna pomoć EU, a s ulaskom u članstvo mnogo veći iznosi u sklopu fondova EU. Dakako, iskoristivost tih bespovratnih sredstava ovisi o administrativnim sposobnostima za upravljanje projektima. Svrha korištenja EU fondova u sklopu regionalne politike EU je smanjivanje razlika u gospodarskom standardu pojedine regije, odnosno prilika za regionalni razvoj.

Slobodan pristup zajedničkom unutarnjem tržištu najvećeg svjetskog gospodarstva nam daje priliku za konkurentnost, te izbor kvalitetnijih i jeftinijih proizvoda, odnosno povećanje dohodovnog standarda. Europska unija je prostor slobodnog tržišnog natjecanja, te slobode kretanja kapitala, radnika, roba, usluga i poslovnog nastana. Zajedničko tržište je prilika za širi pristup i veću mobilnost koja je nužna za osiguranje visokog standarda. Poslovni sektor i radnici će imati više poslovnih prilika, bez diskriminacije na bazi državljanstva. Ekonomska integracija uvijek ima pozitivne efekte liberalizacije s obzirom na rast gospodarstva i dohotka, pogotovo ako se dodaju i efekti korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova. Ipak, glavni faktor gospodarskog rasta ostaje domaća zadaća stvaranja slobodne poslovne klime za priljev stranih direktnih ulaganja, odnosno provođenje ekonomske liberalizacije kroz strukturalne reforme. Europska unija ima ambiciozne strateške ciljeve, želeći postati najkonkurentnije gospodarstvo svijeta s visokom zaposlenošću.

Europska unija nije samo politička i gospodarska integracija. Ona povezuje različite kulture koje su dio njezine prošlosti i spaja ih u europskom identitetu, koji znači uključivost i pomirenje razlika. Brojne su koristi od članstva, pored navedenih, a živimo u nadi da ćemo donijeti pravu odluku za europsku budućnost Hrvatske.

© reformacija.net