vijesti

Anglikanci: Nema sukoba vjere i znanosti

Na redovnoj Sinodi Anglikanske crkve, koja je održana u Londonu prošli tjedan, biskupi su raspravljali o različitim pitanjima. Među ostalima razgovaralo se o pitanju odnosa vjere i znanosti. Članovi sinode su velikom većinom, 241 glas za 2 protiv, potvrdili kako vjera i znanost nisu u suprotnosti te se mogu nadopunjavati. Ono što njihovoj odluci daje težinu, činjenica je da su među njima bili oni koji se bave znanošću, a ne samo teologijom.

The Guardian je sažeo zaključak Sinode: «Odbacivanje znanosti slabi kršćanski glas, a vjernici ne trebaju iščitavati Sveto pismo kao znanstveni priručnik».

Zastarijele metode

Iako je vrlo mali broj ateista (oni koji odbacuju, negiraju i žele uništiti vjeru u Boga) na svjetskoj razini, i Europi u svojim su nastupima vrlo glasni i nasilni. Njihovi agitatori žele prikazati vjeru kao nazadnu, antiintelektualnu i neprimjerenu za čovjeka. Vjerske zajednice odgovaraju na te provokacije na različite načine. Tako manjina njih, koje se obično etiketira kao fundamentalisti, odbacuju sve dosege znanosti i na taj način više odmažu nego pomažu vjeri. Anglikanci su željeli jasno poručiti da ne podržavaju one koji tumače vjeru na temelju znanstvenih zaključaka starih stotinu i više godina. Jedna je od tih teza kako je svijet stvoren prije nekoliko tisuća godina, u procesu od 6 dana po dvadeset četiri sata. Te zastarjele znanstvene teorije i tumačenja, fundamentalisti, danas proglašavaju vjerskim dogmama iako se to ne može zaključiti proučavanjem Božje riječi.

Ispravana stav

Raspravu je usmjerio stručnjak za informatiku dr. Peter Capon iz Manchesterske dijeceze rekavši: «Želimo odbaciti percepciju po kojoj treba izabrati između znanosti i vjere … te netočnu predodžbu vjere kao slijepe i iracionalne. Odbacujemo tzv. znanost koja tvrdi kako, u načelu, može riješiti sva pitanja». Capon smatra kako Sveto pismo, nadahnutu Božju riječ, treba uzimati sa posebnim osjećajem pobožnosti i iskrenosti. No, griješi se ako se čita kao moderni znanstveni priručnik. Kršćani su uvijek imali proaktivan stav prema znanosti te se uključivali u istraživanja i poboljšavanja ljudskog života.

Doprinos raspravi dala je Oxfordska fizičarka, Dr. Anna Thomas-Betts koja je poručila: «Religija i znanost uvijek su bili integrativni dio mog života. U znanstvenim priručnicima ne pronalazim načela duhovnosti, a u Bibliji ne pronalazim znanstvena načela. Što je vjera drugo doli serija hipoteza, koje potvrđuju istinu o onome što vjerujemo».

Dr. Tom Butler, biskup Southwarkski, koji je doktorirao u području elektronike rekao je: «Od vrjemena prosvjetiteljstva znanost se je drastično promijenila u proširivanju ljudske spoznaje i razumijevanja svemira, te je promijenila svaki aspekt ljudske egzistencije. Teologija, kraljica znanosti prošlih vrjemena danas se tolerira, ali nema autoritet znanosti u pravom smislu te riječi» izvještava The Guardian.

Anglikanska (Episkopalna) crkva nasljeduje protestantsko teološko nasljeđa, episkopalni ustroj crkvene uprave, te liturgiju koja ujedinjuje zapadnu i istočnu tradiciju. Broji više od 80.000.000 vjernika u 160 zemalja te je po pitanju ekumenske usmjerenosti i prakse otišla vrlo daleko.

© reformacija.net

———————————————————————————

Oglasi

Rasprava

5 thoughts on “Anglikanci: Nema sukoba vjere i znanosti

  1. U kakvoj su vezi kalvini i anglikanci?

    Posted by Anonimno | 17. veljače 2010., 03:38
  2. Anglikanci i Reformirani kršćani vezani su bliskošću bogoslovnog sustava

    Posted by Teolog Medo | 17. veljače 2010., 16:06
  3. i uz to su u interkomuni sa Škotskom crkvom koja je po ustroju i bogosloviji kalvinska

    Posted by Teolog Medo | 17. veljače 2010., 22:16
  4. Medo je dao točan odgovor!

    Posted by kalvin | 19. veljače 2010., 17:37
  5. Vjera i znanost nisu u sukobu već svaka od njih objašnjava stvarnost iz svoje perspektive koje nisu kontradiktorne. Treba razumjeti da vjera nije materijalna dimenzija koja bi se trebala znanstveno propitkivati.

    Posted by Dane | 24. veljače 2010., 18:35

arhiva