Hrvatska: Religije za društvenu pravednost

U Zagrebu (07. svibnja 2013.) se je okupilo dvanaest predstavnika monoteističkih religija: Židovi, kršćani i muslimani kako bi izrazili svoju zabrinutost zbog teške ekonomske situacije te potaknuli na promicanje društvene pravednosti.

U izjavi koju su pripremili za javnost istaknuto je, između ostalog, sljedeće: «Izražavamo duboko žaljenje zbog učinjenih teških propusta u političkom i gospodarskom životu zemlje, koji su mnoge hrvatske građane doveli do osiromašenja i posvemašnje bijede bez njihove vlastite krivnje i odgovornosti. Iskreno suosjećamo s njima i nerijetko dijelimo s njima iste ili slične probleme.

Odbacujemo kao protivne temeljnim ljudskim i ustavnim pravima kao i moralnim načelima naših religija:

a)      sve koristoljubive i nepravedne manipulacije učinjene tijekom dosadašnjih privatizacija,

b)      ratno i svako drugo profiterstvo,

c)      nestručno i nesavjesno ophođenje sa zajedničkim dobrima svih građana naše zemlje,

d)      nebrigu za očuvanje radnih mjesta,

e)      neodgovorno vanjsko i unutarnje zaduživanje zemlje i sve slične prakse koje su našu ekonomski perspektivnu zemlju dovele u sadašnje teško stanje.» (…)

«Svi osobito bolno doživljavamo dramatične slučajeve obiteljskih deložacija, što je povezano s dubokim, često i neizlječivim, traumama u životima pogođene djece i roditelja. Stoga apeliramo na mjerodavne, po tom pitanju, da uz zakonsku i pravnu stranu tih slučajeva, maksimalno uzimaju u obzir i njihovu humanu, socijalnu, pa i medicinsko-psihološku dimenziju, te nastoje osigurati dostatna alternativna rješenja.»

Među okupljenima su bili: dva rabina židovske vjerske zajednice, predstavnici kršćana: Rimo-katoličke crkve, Srpske pravoslavne Crkve, Bugarske pravoslavne Crkve, Makedonske pravoslavne Crkve, Reformirane Crkve, Evangeličke Crkve, Baptističkih Crkve, Evanđeosko pentekostalne Crkve i Adventističke Crkve, te Islamske vjerske zajednice. Vjerske zajednice u svom apelu i djelovanju potiču veću odgovornost svih i društvenu pravednost u što je moguće većem obliku prema svima, a posebno ranjivim skupinama i nezaposlenima. Domaćin je bila Židovska vjerska zajednica na Mažuranićevom trgu.

© reformacija.net