društveni obzori i ogledi

Siva ekonomija – siva stvarnost

Koliko smo veliki domoljubi, i što ta riječ znači za nas? Iskustva razvijenih demokracija uče kako građani sudjeluju u društvenom procesu odlučivanja o tome kako se prikuplja i na što troši njihov novac. U tom kontekstu, porezi su ključ demokracije. Ako građani na razne načine javnom sektoru uplaćuju poreze i druge oblike davanja, sasvim je logično da imaju pravo i slobodu odlučivati ne samo o prikupljanju javnog novca, nego i svrsi namjene.

Dok svakodnevno, visoka politika, razmišlja gdje u proračunu uštedjeti i kako će se to odraziti na one skupine kojima treba rezati, te gdje treba snižavati porezno opterećenje, kako bi se potaknula gospodarska aktivnost, trebamo razmišljati o tome koliko bismo novca mogli sakupiti u proračunu da smo pošteniji.

Siva ekonomija stvara surovu stvarnost

Siva ekonomija prema okvirnim procjenama čini veliki udio u gospodarstvu. Mogli bismo kriviti poreznu upravu zbog neprovođenja dovoljnog opsega kontrola, ali činjenica jest da je mnogim građanima siva ekonomija postala način života. Rasprostranila se i ukorijenila tijekom socijalističkog sustava, a nastavila je živjeti u novom vremenu.

Rad na crno je često slamka spasa za nezaposlene koji teško pronalaze posao na legalan način upravo zato što investicija u nove poslove nema u dovoljnoj mjeri. Naknade za nezaposlene su često niske, pa je rad na crno posljedica tog problema. Također, porezno opterećenje rada na strani doprinosa je visoko pa neki poslodavci prijavljuju radnike za niže plaće, a ostatak se isplaćuje na crno.

Ako primjerice odemo u neke kafiće, klubove, pekare ili prodavaoce neki ne izdaju računi, a to su dužni prema zakonu. To znači da kupci plaćaju onaj dio iznosa koji je namijenjen za uplatu PDV-a državi, dakle svim građanima. Pridodajmo tome i tržište nekretnina, pa šverc robe itd.

U nizu takvih primjera, ponekad je i teško odrediti što je siva ekonomija, a što se može „tolerirati“ jer ovisi i o kulturi pojedine zemlje. Ipak, sasvim je jasno da porezno opterećenje u Hrvatskoj nije pravedno raspoređeno u svojem temelju jer postoje mnogi koji ne plaćaju poreze, a dužni su.

Korisno je znati da oko polovice državnog proračuna ovisi o uplatama PDV-a. I dok je porezno opterećenje visoko za one koji plaćaju poštenim putem, sivi putovi se čine lakšima za one koji žele varati, ali zapravo svi imamo štetu. Država ima manje novca, nego što bi mogla imati, pa svoju rastrošnost financira većim poreznim opterećenjem, a to negativno utječe na gospodarstvo u cjelini, uključujući i standard građana. Teško je izračunati godišnje gubitke proračuna, ali možemo biti sigurni da bi borba protiv sive ekonomije znatno smanjila rastući proračunski deficit i zaduženje. Da se o tome razmišljalo početkom recesije, krizni porez se ne bi trebao uvoditi, niti dizati stopa PDV-a, niti bismo razmišljali o porezu na banke.

Dakle, ne može se voljeti domovina ako se prema njoj i sustavu koji postoji ponaša nepošteno i destruktivno. Zato bi državna administracija trebala smanjiti porezno opterećenje za legalno poslovanje, a sve ilegalne oblike poslovanja kažnjavati jer oni guše te uništavaju poštene i poduzetne. Dolazi novo doba domoljublja, a ono se mora očitovati u odgovornom ponašanju i doprinosu za opće dobro.

© reformacija.net

Rasprava

4 thoughts on “Siva ekonomija – siva stvarnost

  1. Novo doba domoljublja počela je devedesetih godina, samo na žalost vladajući su domoljublje stavili na stol kao karte! A što je još žalosnije- i dan danas se kartaju i gube?! Dokle će to trajati…, dok nestane rakije?

    Posted by sinoptik | 5. listopada 2010., 19:35
  2. Oni koji ne plaćaju porez, lažu i kradu tuđu imovinu trebaju za to odgovarati. Konačno se počinje raditi na promjeni društvene svijesti, a to je ono što nam jedino može pomoći.
    Rad na crno, i neplaćanje poreza korupciju treba oštro kažnajvati i sa tim je trebalo odmah devedesete raščisiti jer su ljudi u socijalizmu naučili krasti i neraditi pa su tako nastavili i kasnije.

    Posted by Anonimno | 6. listopada 2010., 14:35
  3. Hrvatska slovi kao kršćanska zemlja, ali po ponašanju to se nevidi.Ne samo da ne plaćaju porez i ostala davanja državi, ne daju ni svojoj crkvenoj zajednici, a svi smo tako veliki domoljubi i krpćani!

    Posted by Anonimno | 6. listopada 2010., 23:19
  4. Razmjeri sive ekonomije su zastrašujući. Procjenjuju se na oko trećinu BDP-a što govori da je sustav neobračunatih plaćanja način života koji se dugo stvarao i čuvao. Koliko je prihoda državi propalo, koliko smo zaduženja mogli otplatiti, koliko radnih mjesta nije otvoreno? Pitanje za nadležne..

    Posted by Dane | 11. listopada 2010., 00:10

WEB PAGE TRANSLATOR

arhiva