društveni obzori i ogledi

Društvena (ne)odgovornost!

Zastava EU & HRBudući većina ljudi svakodnevno razmišlja o krizi koja nas je zadesila, postajemo svjesni pogrješaka i propusta koji su doveli zemlju u tešku situaciju.

Nedostatak odlučnosti za provođenje niza neophodnih strukturalnih reformi ekonomske i društvene naravi u predstavljaju temeljni odgovor na pitanje zašto nam je danas ovako kako je; premda niti prije, a posebno u socijalističkom jednoumlju, nije bilo bolje.

Društvena neodgovrnost

Propuštene prilike za poboljšanje društvenog okružja, što bi se odrazilo i na ekonomiju, treba tražiti u dubljoj krizi. To je kriza samoizolacije u razdoblju kada su bivše komunističke zemlje aplicirale za članstvo u EU i započinjale svoje europske putove. Pritom je potrebno istaknuti kako je Hrvatska imala priliku započeti integracijski proces, ali tadašnje društvene elite to nisu htjele te su kočile društvene reforme. Govorili su kako Europa ne želi i ne voli Hrvatsku, da je Hrvatska ionako u Europi želeći istaknuti kako poznaju pučkoškolsku geografiju.

siromahDruštvena se neodgovornost očitovala u neodgovornoj potrošnji i ponašanju prema materijalnim dobrima. Loše provedena privatizacija, te komunistički obrazac ponašanja po kojemu pripadnici plemena i partije imaju neograničenu i potpunu slobodu raditi što žele jer su moralno podobni, ostavili su velikog traga u procesu tranzicije. Svakako treba istaknuti velikosrpsku i četničku gerilu potpomognuta agresorskom JNA koje su ostavile duboke društvene tragove te uništila mnoga materijalnih dobara u Hrvatskoj. Ono što je nemjerljivo i najvažnije to su petnaest tisuća ljudi koji su poginuli te mnogi uništeni životi zbog terorističkog divljanja.

Društvena se neodgovornost očituje i kod onih koji iskrivljeno predstavljaju vrijeme u socijalizmu. Kao da bi mladim generacijama totalitarizam, jednoumlje, komunizam, nerad, izopačeni moral i nedostatak demokracije trebali biti uzor za život. Budimo jasni do kraja pa recimo nekoliko bitnih činjenica o socijalizmu. Taj se život svakako ne može  usporediti s današnjim vrjemenom, jer je malo toga kao u socijalizmu. U socijalizmu su trgovine bile poluprazne, vozilo se par-nepar jer se nije smjelo voziti svaki dan. Inflacija je iznosila dvoznamenkasta, novac nije imao veliku vrijednost i malo se za njega moglo kupiti. Krađa društvene imovine je bila opća pojava (direktori su krali puno, a obični ljudi malo). Budući da su radnici bili vlasnici tvornica, a sve je bilo “naše“, nitko nije postavljao pitanje jer je svima “bilo dobro“. Mito i korupcija su bila opća pojava pa se znalo da se kod liječnika ili nekog drugog službenika ne ide bez plave koverte ili nečeg drugog što dotični preferira. Ljudska su prava i sloboda govora bile virtualne kategorije, a svakome je bio ideal kupiti Fiću, imućni su mogli priuštiti Zastavu, poneki čak Jugo Floridu. Bogati su vozili “stranjske“ aute, a visina se standarda mjerila posjedovanjem telefona u domu te televizora u koloru. Socijalizam je ostala u pamćenju svima onima koji su dobro živjeli, a da nisu morali ništa ili vrlo malo raditi. Bilo je to vrijeme jeftinih  kredita i velike nepovratne financijske pomoći od Zapada kojemu je bilo u interesu da Jugoslavija opstane kao protuteža Istočnom bloku.

Društvena odgovornost

GrnčarDanas je europski put Hrvatske neupitan i postignut je društveni konsenzus oko temeljnog nacionalnog interesa, nakon niza nedoumica, stranputica i spletki. Važno je zadovoljiti preostale kriterije normativne i strukturalne prilagodbe te nastaviti provođenjem reformi koje će dati pozitivan efekt gospodarskoga rasta kao te integracije za unutarnje tržište. Osim što zajedničko slobodno tržište daje velike poslovne mogućnosti nužno je naglasiti negativne efekte propuštenih prilika vezane uz nedobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova, uzimajući u obzir da je Hrvatska već mogla biti članica od 2004. godine. Prije 2004, Hrvatska je mogla privući mnoga sredstva iz pretprisutpnih fondova.

Sasvim je jasno kako domaća akumulacija kapitala nema u dovoljnoj mjeri osiguranje značajnijega rasta. Javna potrošnja odnosno nabujali proračunski rashodi se trebaju smanjivati što će utjecati na pad potrošnje države i sadašnjih proračunskih korisnika, ali će osigurati nužne uvjete za povećanje ekonomske slobode presudne za rast stranih direktnih investicija.

Dok živimo u utopijskim premisama i apstraktnim sjećanjima prohujalog doba treba postaviti jasno pitanje; želimo li spoznati uzroke stanja te početi djelovati društveno odgovorno.

© reformacija.net

Rasprava

5 thoughts on “Društvena (ne)odgovornost!

  1. Jako dobar tekst! Odlično opisuje “predstanje” Republike Hrvatske u Jugi(neponovilo se). Bio sam svedok, kako mnogi još i danas nazivaju “dobrog vremena?”
    Međutim, zar nam ovih zadnjih 10 godina ne lići na “dobra stara vremena”, kada se kralo toliko, lliko ih nije bilo stid. Samo što debelokožci na žalost postoje i danas?! Da li se radi o društvenoj (ne) odgovornosti cijelog naroda ili onih tkz. gornjeg sloja a ima ih u Hrvatskoj i žive ko stare komunjare, vidi se npr. vanjski dug 44milijarde eura? Koliki je unutarnji dug? svi mi nosimo dio krivice za ovu situaciju u kojoj se nalazimo?! Na žalost, čak i novo rođeno dijete, koje nije ni svjesno da živi, već je u dugu 2,5-3 tisuća eura i to mjesečno. Nikako nisam jugonostalgičar, niti sam simpater komunjara, ali da li treba svu krivicu prebacivati na njih? Pogledajmo malo oko sebe. Prošlo je od rata dosta godina ali izgleda premalo za pronevjere (za koje rijetko tko odgovara), a sav teret je na leđima Hrvatskog “običnog radnika!”

    Posted by sinoptik | 3. lipnja 2010., 09:44
  2. Zaboravljeno je naglasiti kako je kljuc svih nasih problema velikosrpska agresija, znate li vi koliko stete su ucinili cetnici i JNA, svi nasi problemi su od njih!
    Ostali problemi izviru iz tog, to je trebalo vise naglasiti.

    Posted by Anonimno | 3. lipnja 2010., 17:43
  3. Anoniman je u potpuno u pravu. I te kako treba naglasiti štetu koju je nad narodima lijepe naše učinila HORDA JNA-ČETNIKA!!!
    Ovaj članak me podsjeća na proljeće 71-god. kada su neki od vas bili u pelenama ili se igrali u blatu. A neki smo bježali od tadašnje milicije, jer smo pjevali: “U skupštini usred bijelog dana…!” Nemam namjeru pisati autobiografiju. Najžalosnije je to, što vodeći ljudi naše države polako zaboravljaju na 15 tisuća mrtvih, najviše civila, među njima žene, starci i djeca!!! I tek bih sada počeo nabrajati materijalna dobra koja su nam nanešena od srbočetničkih hordi! Ali to je samo jedan KLJUČ.
    Drugi KLJUČ: da li će se ikada saznati, na koji naćin su se preko noći pojedinci bogatili? Koliko je novaca kao pomoč za naoružavanje, pristiglo i sakupljeno od dijaspore. Neki su dizali kredite i slali tvrde valute! Da li su svi ti novci završili na pravome mjestu? Ne bih rekao! Pa čak ni za vrijeme AUSTRO UGARSKE MONARHIJE nije bilo takova neimaština i razlika među narodima u Hrvatskoj! Samo pogledajmo desetak godina u nazad: koliko otkaza, propale firme, a novac je stizao u Hrvatsku! Uh. Zaboravih. Sve se potrošilo na autoputeve i tunele??! Moš si mislit!

    Posted by sinoptik | 4. lipnja 2010., 14:25
  4. Društvena odgovornost očituje se u tomu koliko svatko doprinosi, u svom mikro svijetu, za dobrobit zemlje u kojoj živi. Dakle svi su pozvani raditi za opće dobro i postaviti pitanje kako mogu doprinijeti ne bi li društvo išlo naprijed.

    Naše je društvo napravilo velike iskorake posebno kada se prave usporedbe sa dobom od prije demokratskih promjena, te posebno nakon terorističke agresije na Hrvatsku. Ipak i dalje stoje izazovi i poticaji kako činiti društvene promjene te izgrađivati demokratsko društvo, razvijati privredu i ekonomiju te ne manje bitno, a zapravo najvažnije, poticati duhovnu obnovu!

    Posted by INFO | 7. lipnja 2010., 00:50
  5. Mnogo smo prilika već propustili zbog nesposobnosti dobrog upravljanja, opće krize društvenog morala i manjka ikakve želje da se promišlja o društvu. Imamo obrazovni sustav koji ljude uči kako naučiti gradivo za ispit, umjesto da ih uči misliti, raspravljati i biti inovativnim i konkurentnim na bazi znanja koja će se kroz rad iskoristiti. To je kriza mentaliteta, koji se treba mijenjati, i baš tu treba početi.

    Posted by Anonimno | 17. lipnja 2010., 22:06

WEB PAGE TRANSLATOR

arhiva